Čepić – sv. Marija Snježna

Između Šterne i Čepića nalazi se crkva Svete Marije Snježne. U blizini su pronađeni ostaci antičke ladanjske vile, čak i komadići podnog mozaika. Crkva je trobrodna, s izbočenom poligonalnom apsidom, a svetište ima rebrasti svod. Po natpisu na latinskom, crkvu su 1492. gradili majstori Matej iz Pule i Petar iz Ljubljane. Sto pedeset godina nakon izgradnje, crkvu je posjetio biskup Tommasini i bio je fasciniran njezinom ljepotom. Biskup je zapisao i priču koju je čuo od mještana koja možda tumači kako je, bez obzira na malen broj stanovnika u okolici, sagrađena ovako lijepa i velika crkva. 

Tommasini je zapisao da je crkva sagrađena darivanjem vjernika. Ovim brojnim donacijama prethodila je priča lažljivaca koji su svima pričali da su na ovom mjestu doživjeli razna čudesa. Opčinjeni pričama, vjernici su za gradnju crkve poklanjali stoku i druge poklone. U crkvi je glagoljski natpis iz 1588. s monogramom svećenika koji je te godine, upravo u crkvi Sv. Marije Snježne, služio svoju prvu misu. Po profesoru Fučiću to je vjerojatno bio pop Stipan. Ovaj natpis nije i jedini natpis u crkvi. Krajem 19.st. u staru preslicu na crkvi udario je grom. Novu preslicu i neke druge preinake na crkvi izradila je obitelj Timeus iz Oprtlja. Drveni oltarni retabl je početkom 16.st. napravio Paolo Campsa, slavni mletački kipar, koji je napravio i retabl u Mutvoranu. Središnji dio retabla čuva se na drugom mjestu dok je u crkvi samo dio.

Oprtalj – palača Milossa

Nedaleko od župne crkve u Oprtlju nalazi se velika barokna palača Milossa. Palača je donedavno bila u ruševinama. Na temelju nekadašnjeg izgleda palača je iznova sagrađena krajem 20. stoljeća. Mada danas nema fasadu, izvorna je zgrada imala fasadu i ubrajala se u najraskošnije kuće Oprtlja. Ostao je sačuvan portal kojim se ulazi u dvorište palače (na fotografiji). 

Toranj koji je sastavni dio palače nekada je bio obrambena kula, dok je stražnji zid palače bio sastavni dio nekadašnjih zidina Oprtlja. Nasuprot palače nalaze se ruševine nekadašnjeg hospicija. U Oprtlju je nekada postojalo niz palača. Zahvaljujući sačuvanom planu grada koji se čuva u Veneciji u Oprtlju su se krajem 18. stoljeća nalazile palače Dusicca, Manzini, Visintin, Patuna, de Polo, te niz palača koje su pripadale moćnoj obitelji Persico.

Oprtalj – mletački lav

Mletački lav kojega možete vidjeti u gradskoj loži u Oprtlju (na fotografiji) nekada se nalazio na pročelju gradske vijećnice. To je onaj isti mletački lav kojega je nakon 2. svjetskog rata nova vlast gađala ne bi li ga uništila, no oštetili su samo lavlji rep. Vjerojatno ih nije toliko nervirao sam lav, nego natpis ispod lava koji je veličao Italiju, a postavljen je na pročelje između dva svjetska rata. Vijećnica je spaljena 1944. Kao simbol vladavine fašističke Italije spalili su je partizani. Ruševine spaljene vijećnice naknadno su potpuno uklonjene.

 

Vijećnica je imala prizemlje i prvi kat do kojega se dolazilo vanjskim stubištem. Mada na sačuvanim fotografijama vijećnica stilski odgovara gradnji iz 19.st., po nekim detaljima očito je da je bila sagrađena ranije, u doba mletačke vlasti. Na susjednoj zgradi nađen je reljefni grb mletačkog podestata Michelea Dieda iz 1471. kojim je Diedo želio naglasiti svoju ulogu u gradnji (ili rekonstrukciji) općinske palače. Mletački lav koji se nalazio na pročelju datiran je rimskim brojevima u 1529. godinu i na njemu je uklesano ime tadašnjeg providura Benedetta da Mosta. Podatke o nekadašnjoj vijećnici pronašla sam u radu "Spomenici općine Oprtalj" (Marijan Bradanović).

Oprtalj – gradska vrata

I danas u stari gradić Oprtalj ulazite kroz sačuvana gradska vrata. Iznad vrata upisana je 1756. godina. Tada je gradićem upravljao mletački podestat Antonio Contarini. Zapravo su vrata još starija, u vrijeme Contarinija očito su samo obnovljena i to u baroknom stilu. Na pročelju iznad vrata nalazi se maleni grb s inicijalima B. T. Grb se datira u 15.st. i vjerojatno je riječ o grbu podestata B. Trona. 

Mada Tron nije upravljao Oprtljem, očito je u njemu imao neku funkciju. Upravo taj maleni grb dokazuje da su glavna vrata starija od 1756. godine. U kuli kroz koju vode vrata očito su boravili stražari koji su čuvali grad. Sa stražnje strane nalaze se, sada zazidana, dva renesansna portala kojima su se koristili stražari za ulazak u kulu. Tek naknadno je ova kula dobila barokni štih. Kula je tada povišena, a viši katovi namijenjeni su za stanovanje.

Buje - glagoljica

U Oprtlju se na nekoliko mjesta nalaze glagoljaški grafiti. U crkvi Svete Marije (na fotografiji) nalaze se tri grafita; jedan iz 1471. godine, drugi iz 1534. (uparao ga je žakan Ekov) i treći iz 1537. kojega je uparao u zid crkve Matej Gobo. Kada se krene od Oprtlja prema Livadama prolazite blizu crkvice Svetog Silvestra u kojoj je nekoliko glagoljaških grafita, a grafiti su i u crkvici Svete Jelene. 

Crkvica Svetog Petra na Momjanštini također je vrijedan spomenik kulture, zbog sačuvanih fresaka, ali i niza grafita, nekih šaljivih i nekih kojima su zabilježena lokalna zbivanja. Glagoljski grafiti postoje u crkvi u Materadi (do danas su sačuvana dva od nekadašnja četiri), u crkvi u Šterni (upisana su imena plovana Jerolima i državnika Mohora) te u Čepiću gdje je grafit uparao svećenik Stipak, nakon što je održao njegovu prvu misu 1551. godine. Osim toga, glagoljicom je vođeno niz matičnih knjiga u 17. i 18.st. Ukupno, na ovom području postoji čak oko dvije tisuće stranica pisanih glagoljicom.

Šterna – Sveti Kancijan

Vozite li od župne crkve Svetog Mihovila Arkanđela u selu Šterna prema selu Čepić, trebate skrenuti lijevo i uskom cesticom doći ćete do vrha brežuljka iznad Šterne. Na vrhu brežuljka je groblje s grobljanskom crkvicom Svetog Kancijana. 

Crkvica je romanička, obnovljena je u 17. stoljeću pa zatim ponovno 1885. godine. U crkvi su grobnice iz 18. stoljeća. U blizini se nalaze laporske dine (na fotografiji), prisutne na još nekoliko lokacija u Istri.

Istra - selo Šterna

Šterna je selo udaljeno oko pet kilometara od Oprtlja. U prošlosti je selo stalno mijenjalo vlasnike. Selo se prvi puta spominje 1067. kada je njemački car Henrik IV darovao Šternu biskupu Freisingu. Godine 1102. markiz Ulrich II daruje selo akvilejskom patrijarhu koji pak Šternu daje na korištenje novigradskom biskupu. Onda su, do 1358. godine, Šternom vladali gorički knezovi pa vlasnici momjanskog kaštela. Godine 1358. Venecija je kupila Grožnjan i okolicu pa je i Šterna potpala pod mletačku vlast. 

U selu je župna crkva Svetog Mihovila arkanđela, sagrađena 1746. na mjestu gdje je prije postojala starija crkva. Crkvu je 1753. posvetio novigradski biskup Leoni. Na krstionici u crkvi nalazi se glagoljski natpis iz 1541., koji spominje župnika (Jerolima) i ekonoma župe (Mohora). Natpis se vjerojatno nalazio u toj starijoj crkvi. Zvonik je sagrađen 1791. godine. U prošlosti su Šternu zvali i Grožnjanska Šterna jer je selo pripadalo Grožnjanu. Riječ „šterna“ savršeno odgovara selu s obzirom da je u njemu nepresušan izvor vode.

Oprtalj - anegdota

Jedna anegdota iz Oprtlja vezana je za posjetu dvorskog izaslanstva na početku 19. stoljeća. Dvorsko izaslanstvo na Ponte Portonu dočekali su brojni istarski župani. Među njima je bio i župan iz Oprtlja. Kada je došao red na njega da pred habsburškim dvorom pohvali Oprtalj, župan je sav ponosan želio reći da u Oprtlju čak 72 stanovnika zna čitati i pisati. 

Pri tome je župan pogriješio pa je izjavio da Oprtalj ima čak 72 literata.😃 Dvorsko izaslanstvo je ostalo poprilično zbunjeno jer je eto ispalo da jedan mali Oprtalj ima čak 72 književnika. Anegdotu o brojnim "književnicima" u Oprtlju pronašla sam u knjizi "Pod starim voltama" (Danijel Načinović, Eduard Strenja).

Oprtalj - središnji trg

Župna crkva Svetog Jurja nalazi se u starom dijelu Oprtlja. Prva crkva na ovom mjestu sagrađena je u 12.st, dok je današnja crkva iz 16. stoljeća. Njezin graditelj bio je Majstor iz Kranja. U crkvi su vrijedni oltari i slike iz 17. i 18.st. Samostojeći zvonik je isto sagrađen u 16.st. 

Nekada je uz crkvu stajala komunalna palača, no ona je srušena nakon 2. svjetskog rata. Na komunalnoj palači postojao je kameni reljef s mletačkim lavom. Nakon 2. svjetskog rata nova vlast u Oprtlju našla si je novu zabavu. Prije no što je srušena komunalna palača gađali su mletačkog lava s namjerom da ga unište. Uspjeli su mu uništiti samo rep.

Oprtalj - freske

U Oprtlju i okolici freske su na zidovima crkve Svetog Roka, crkve Svete Jelene (na fotografiji) i crkve Svete Marije. Crkvica Svete Jelene nalazi se izvan Oprtlja, u smjeru prema Livadama. Crkvica je sagrađena prije 15.st., a njezine je zidove oko 1400. godine oslikao majstor Cleriginus iz Kopra (Cleriginus su zapravo tri rodbinski povezana majstora iz Kopra, crkvu Svete Jelene je oslikao Cleriginus II). 

Negdje sam pronašla legendu o bunaru kraj crkvice. Legenda kaže da, ako bi netko maknuo kamen s bunara, navrla bi silna voda i potopila cijelu dolinu Mirne (sve sam pretražila ne bih li našla taj bunar i nisam ga našla). Crkva Svete Marije je sagrađena otprilike u isto doba kada i crkvica Sv. Jelene. Freske u ovoj crkvi naslikala su čak četiri majstora. Dio fresaka je naslikao Cleriginus III 1471. godine, dio fresaka je napravio takozvani Šareni majstor, a ostale freske su naslikala dva anonimna majstora.

Oprtalj - Laganiši

Laganiši je špilja blizu Oprtlja, kraj mjesta Laganiši. Zapravo su to nekada bile dvije spilje jer je prolaz između njih danas zatrpan. Arheološka istraživanja u špilji Laganiši vodio je viši kustos Arheološkog muzeja Istre, Darko Komšo, od 2004. do 2007. godine. U jednoj špilji su ljudi živjeli, a druga se koristila za umrle. Najstariji dokazi boravka ljudi u špilji potječu iz neolitika, a ostali nalazi su iz bakrenog doba, brončanog doba i iz antike. Između brončanog doba i antike izgleda da je špilja bila napuštena. 

Iz bakrenog doba vrijedno je otkriće male jame u kojoj se palila vatra (vjerojatno je to bila prijeteća peke). Iz antike su otkriveni novčići. Između 5. i 6. stoljeća špilja je uglavnom bila stalno nastanjena. U špilji su otkriveni dijelovi keramike, oruđa, ostaci hrane, nakit. U susjednoj spilji pronađeni su ljudski ostaci od dvanaest osoba, od njih je čak osam tijela pripadalo dječici mlađoj od 5 godina. Ljudski ostaci datirani su u brončano doba. Tijela nisu bila zakopana, samo su bila položena u špilju, a od susjedne špilje dijelila ih je samo tanka stijena. Izložba nalaza iz špilje Laganiši održana je u Amfiteatru u Puli. Fotografija je sa izložbe i na njoj su rekonstruirana tijela umrlih u brončanom dobu.

Oprtalj - Sveti Rok

Kraj škole u Oprtlju nalazi se mala crkvica Svetog Roka, tipična istarska crkva s lopicom (trijemom) ispred nje. Crkvica je iz 14. stoljeća, dok je trijem sagrađen kasnije. Unutrašnjost crkvice je bila oslikana freskama, od kojih se danas vide samo neke scene. 

Freske je naslikao Antun iz Padove, godine 1535. Antuna iz Padove već sam spomenula na blogu. Crkvena vrata su često otvorena pa možete razgledati crkvicu i bez potrage za ključem.

Oprtalj

Poput niza istarskih gradova, i naseljenost ovog dijela Istre obilježava kontinuitet jer je Oprtalj bio naseljen od prapovijesti preko antike pa sve do danas. Prvi povijesni podaci o Oprtlju kažu da ga je 1102. istarski markiz Urlich darovao, zajedno s nizom svojih imanja, akvilejskoj crkvi. 

Srednjevjekovni je Oprtalj bio zaštićen zidinama i ostatke zidina vidjeti ćete ako obiđete stari dio grada. U grad se ulazilo kroz troja gradska vrata. Naravno, u gradskoj loži (na fotografiji) donosile su se važne odluke, vodili su se sudski procesi, čitali su se proglasi, a ponekad su se organizirale i pučke fešte.