Temeljem ne baš posve pouzdane dokumentacije, početkom 14.st. Dante Alighieri je izgleda bio u Puli. Ako je to uopće istina, tada je najvjerojatnije bio smješten u nekadašnjem samostanu Svetog Mihovila. Pula se spominje u „Božanstvenoj komediji“ u devetom pjevanju (Pakao odnosno Inferno). U Puli, u starom dijelu grada, nalazi se lijep trg s fontanom, Danteov trg. Na trgu je crkva Gospa od Milosrđa. Trg je u nekoliko navrata mijenjao ime. Prvo se zvao Pian della Madonna, pa Piazzale delle Scuole Comunali, Piazza della Legna. Zatim je, prvi puta, dobio ime po Danteu. Nakon 2. svjetskog rata postao je Trg narodne revolucije, a krajem 20.st. vraćen je naziv Danteov trg. Osim izmjene imena, mijenjao se i izgled trga. Nekada je trg bio manji, a između fontane i današnje zgrade pošte bile su gradske zidine. Zidine su srušene 1856. kada je trg dobio više prostora.
Crkva Gospa od Milosrđa (Misericordia) je stradala u požaru pa je 1858. obnovljena i produžena do Ulice Sergijevaca. Godine 1854. do crkve je izgrađeno prvo kazalište u Puli. Zamislite samo svečane haljine u kojima su dame šetale trgom da bi se pokazale na kazališnoj predstavi. Kada je 1867. sagrađena osnovna škola trg je dobio konačne (današnje) dimenzije. Na mjestu današnje pošte nalazila se stara poštanska zgrada. Stara pošta je srušena i 1933., po nacrtu A. Mazzonia, sagrađena je nova velika pošta, koju bi vrijedilo posjetiti. Možda nije toliko lijepa izvana (barem meni) no iznutra je posebna. Posred trga nalazi se fontana. Prvu fontanu financirao je Angelo Demartini, liječnik, ravnatelj bolnice u Puli i podestat od 1869 do 1876. Demartinijeva fontana postavljena je 1872. godine, na vrhu je imala figuru žene koja je simbolizirala Pulu. Osim ljepote, fontana je bila korisna jer je opskrbljivala vodom stanovnike ovog dijela grada. Tek nakon uvođenja vodovoda u svaki dom, fontana je izgubila ovu ulogu. Po diktatu politike, negdje tridesetih godina 20.st., Demartinijeva fontana je srušena i zamijenjena novom, koja, začudo, stoji i danas. Mnoštvo podataka o trgu pronašla sam u knjizi "Sto godina pulskih vizura" (Franc Branko Ancelj).
Nema komentara:
Objavi komentar