Potok Krvar je lijevi pritok Mirne. U knjizi "Žuti kruh", Just Ivetac je napisao da su nekada Istrijani vjerovali u ljekoviti učinak vode iz ovog potoka. Kod Suhog potoka, koji utiče u Krvar, postoji jedna spilja s dva otvora. Roditelji su u pećinu dovodili bolesnu djecu jer su vjerovali da će, ako se provuku kroz spilju, ozdraviti. Liječenje „prolaskom kroz spilju“ nisu provodili samo siromašni ljudi, dolazila su i gospoda koja bi stizala kočijama. Djeca su tada najčešće bolovala od sušice (tuberkuloze).
Nakon prolaska djeteta kroz ovaj „tunel“ roditelji su često u spilji ostavljali kruh. Pećina je danas obrasla korovom. U knjizi se spominje i Zvirnica, gornji dio potoka Krvara. Sa Zvirnice su roditelji bolesnoj djeci nosili kući vodu i opet vjerujući da će voda pomoći njihovom ozdravljenju. Oko kilometar dalje od Krvara, blizu sela Soldatići, u jedno je stablo još u 17. stoljeću udario grom. Od tada je ovo stablo proglašeno "ljekovitim". Bolesnu bi djecu provlačili kroz šupljinu koja je nastala udarom groma.
Nema komentara:
Objavi komentar