Od 538. do 788. godine Pula je bila po vlašću Bizanta. U 6.st. biskup Maksimilijan iz Ravene, porijeklom iz Rovinja, sagradio je u Puli trobrodnu veliku baziliku Svete Marije Formoze. Bazilika je bila dugačka 32 metra, a široka 19 metara. Pretpostavlja se da je bazilika sagrađena na lokaciji na kojoj je u antici postojao Minervin hram. Po starim zapisima, bazilika je bila izuzetno raskošna. Njezine dekoracije radili su carigradski majstori. Crkva je imala mramorne stupove, mramorne reljefe, freske, podne mozaike... Trobrodna bazilika imala je dvije simetrične kapele križnog tlocrta.
Ostaci zvonika danas se nalaze ispod susjednih kuća, a od sjeverne kapele danas se vidi samo mali dio na zidu susjedne zgrade. U potpunosti je sačuvana južna kapela (na fotografiji). Već u 13.st. crkva je bila zapuštena i okružena močvarom pa su je ljudi zvali Sveta Marija od Trstike. U zapuštenosti crkve veliku su ulogu imali Mlečani jer su raskošne mramorne stupove i druge skupocjene dijelove odnosili u Veneciju i ugrađivali u venecijanske palače. U 16.st. zapisi spominju potpuno razrušenu baziliku Svete Marije Formoze. Zapadno od bazilike nalazila se benediktinska opatija koja je također potpuno srušena, a njezini su ostaci locirani isključivo arheološkim sondiranjem.
Nema komentara:
Objavi komentar