Brijuni, uvala Verige – rimska vila

Raskošan antički kompleks u uvali Verige protezao se duž cijele uvale. Druga slika prikazuje idejnu rekonstrukciju vile (Begović, Gregl). Maritimna vila je bila najraskošnije antičko zdanje na Jadranskoj obali. Po raskoši se mogla uspoređivati samo s najbogatijim vilama u Napuljskom zaljevu.

Na lijevoj strani uvale (ako gledamo s mora) prvo je bila sagrađena vila rustika (gospodarska vila). Vila rustika je naknadno proširena i uklopljena u luksuznu maritimnu vilu. Na dnu uvale u obliku slova U nalazila su se tri hrama. Prvi (s lijeve strane) je bio Neptunov hram. Nije poznato kome je bio posvećen srednji hram. Treći (desni) hram bio je Venerin hram (ovaj hram je najbolje sačuvan). Duž cijele uvale, tik do mora, bio je sagrađen portik (natkriveni trijem). Dakle, ni kiša ih nije smetala u šetnjama. Na desnoj obali, na dijelu koji je bio bliže hramova i maritimnoj vili, nalazili su se sportski objekti. Bogati vlasnici su mogli uživati u termama s nekoliko bazena (bazen s toplom, hladnom i mlakom vodom), u parnim kupeljima, sportskoj dvorani, dvorani za odmor... Tek nakon sportskog dijela obale, počinjao je proizvodni dio. Jedan mol se nalazio na lijevoj, a jedan na desnoj strani uvale (ovaj se koristio za transport proizvoda iz gospodarskog dijela kompleksa). 

Između molova je bio lanac kojim se otvarao (ili zatvarao) ulaz brodovima u uvalu (zbog čega se uvala i zove - Verige). Uz kompleks su se nalazili terasasti vrtovi. Opskrbu vodom omogućavale su velike vodospreme, ali i izvor slatke vode na obližnjem brežuljku. Od ljepote i raskoši maritimne vile danas nije ostalo puno. Kako je vila propala?  S obzirom na pronađene predmete čija je datacija moguća, kao i novčiće iz razdoblja od 1. do 4.st., smatra se da se vila koristila duže no što se prije mislilo. Maritimna vila je zapravo propadala u nekoliko faza, do konačnog napuštanja vile. U prvoj fazi je na gospodarskom dijelu kompleksa sagrađena fulonika (radionica za preradu i bojanje tkanina). Za gradnju fulonike djelomično su iskorištene terme. Krajem 4.st. kršćanstvo je postalo službena religija Rimskog Carstva. Time su tri hrama u uvali postali poganski hramovi. Vjerojatno su zato oni bili prvi „razgrađeni“, (građevinski materijal iz hramova iskorišten je za gradnju drugih zdanja na Brijunima). U 4. i 5.st. na lokaciju gdje se nalazio preostali dio termi sagrađena je bazilika. Postupnim napuštanjem kompleksa, građevinski materijal se koristio za novu gradnju na otoku. Niz kamenih fragmenata iz maritimne vile otkriveno je u Kastrumu u uvali Dobrika. Dio podnog mozaika iz uvale Verige danas se može vidjeti u crkvici Sv. Germana u luci Velog Brijuna.