U 16., 17. i 18.st. cijela Europa bila je prepuna razbojničkih bandi pa ni Istra nije izuzetak. Do ovakve pojave došlo je zbog siromaštva, ratova, epidemija. Razbojnici su napadali ljude, ubijali, krali stoku i sve što je imalo bilo kakvu vrijednost. Mletačka je vlast pokušavala voditi borbu protiv zlikovaca, ali bez uspjeha. Katkad su Mlečani povećali broj onih koji su trebali stati na kraj razbojništvu, ali je obično učinak ovih pojačanja bio tragikomičan: i ti su ljudi bili nemotivirani, potplaćeni, često i sami gladni. Povremeno bi se Venecija obraćala lokalnom stanovništvu i zatražila njihovu pomoć. I ovo je najčešće završavalo fijaskom. Lokalno je stanovništvo češće pomagalo razbojnicima, što zbog straha od osvete, što zbog rodbinskih ili nekih drugih veza s razbojnicima, a neki zato jer su surađujući s razbojnicima i sami lijepo zarađivali.
Znalo se desiti da su čin uhićenja razbojnika onemogućili seljani, zajedno sa župnikom i komunom, organiziravši demonstracije ili napadajući one koji su pokušali uhapsiti zlikovca. Razbojnici su često imali špijune među seljanima pa su bili dobro obaviješteni o svim zbivanjima. Ako bi netko odlučio odati Mlečanima neku informaciju, zbog dobre obaviještenosti razbojnici bi pobjegli, ali se potom i osvetili „izdajici“. „Doprinos“ jačanju razbojništva dale su i epidemije. Prorijedivši broj domicilnog stanovništva, Venecija je nastojala nenaseljene krajeve naseliti novim stanovnicima. Veliki dio njih nije imao isti način života, a starosjedioci najčešće ne bi ni pomogli da se ljudi brže snađu u novoj sredini. Bijeda novonaseljenih stanovnika postajala je time i veća, pa je i dio njih, da preživi, otišao u razbojnike. Problem su bili i osuđeni razbojnici koji nisu bili dostupni vlastima. Oni su tada postali još opasniji. Venecija je povremeno objavila da se mogu vratiti kućama, kako bi počeli normalno živjeti, bez razbojništva. Postoji podatak da je, između 1695. i 1698., ukinuta kazna progonstva za 168 razbojnika. Po starim dokumentima, godine 1698. na području južno od rijeke Mirne djelovalo je 525 razbojnika. Podatke sam pronašla u knjizi "Zlikovci i prognanici" Miroslava Bertoše.
Nema komentara:
Objavi komentar