Nezainteresiranost za povijest trajala je stoljećima. Tek u renesansi započinje se javljati interes za život u antici. Slavoluk Sergijevaca u Puli tada su naslikali Fra Giocondo i Michelangelo Buonarotti. Nakon njihovih crteža počinje rasti zainteresiranost za antičku Pulu. Slavoluk je inspirirao i Sebastiana Serlia, njegovi su crteži objavljeni u njegovoj knjizi „De Architectura“ koja je tijekom 16. i 17.st. doživjela nekoliko izdanja.
Andrea Palladio (1508.-1580.) napravio je niz crteža antičkih spomenika u Puli, među njima i crtež sa slavolukom. Za razliku od ostalih prikaza, njegov prikaz navodi tehničke karakteristike i razrađuje detalje sa slavoluka. Slavoluk su spominjali i putopisci i arhitekti i oni koji su pisali priručnike za plovidbu. Najpoznatiji su prikazi slavoluka Charlesa Louisa Clerisseaua koji je posjetio Pulu 1760. te Louisa Francoisa Cassasa koji je bio u Puli 1782. godine. Početkom 19st. u Puli je bio Thomas Allason.
Nema komentara:
Objavi komentar