Ruševine kuće koju lokalno stanovništvo zove „Pisaričkina hiža“ nalaze se u selu Bateli. Ljudi vole tračati (neki više, neki manje) pa je i za „Pisaričkinu hižu“ bio vezan jedan trač. Pričalo se da je Pietro Stancovich izgradio ovu kuću za svoju ljubavnicu, Pisaricu. Pietro Stancovich (1771-1852) bio je poznati stanovnik Barbana; bio je svećenik, ali se bavio i arheologijom, jezikoslovljem, zapisivao je narodne običaje, bavio se izumima, zoologijom, botanikom... Arhitekt rodom iz Raklja, Anton Percan, ujedno i ljubitelj i istraživač lokalne povijesti, dao se u detaljnu potragu za podacima o „Pisaričkinoj hiži“. U starom katastru pronašao je podatak da je kuća 1882. pripadala Francesci Salamon. Istraga je obuhvatila i rodoslovno stablo obitelji Stanković (Stancovich).
Sestra Pietra Stancovicha udala se za barbanskog javnog bilježnika Alessandra Delletija. Godine 1809. rodio im se sin Alessandro, Stankovićev nećak. Alessandro se oženio za Francescu, kćer barbanskog učitelja Ivana Malaboticha. Francescu su zvali Pisarica jer je bila jedna od rijetkih žena koja je u ta vremena znala pisati. Stanković je oporukom svoja imanja ostavio nećaku Alessandru Delletiu. Nakon njegove smrti, kuću je naslijedila Alessandrova supruga Francesca koja se kasnije udala za Antonia Salamona. Eto, tračeri će biti razočarani, Pisarica je bila supruga, a potom i udovica nećaka od Stancovicha. Osim toga, Francesca imala samo 12 godina kada je Pietro Stancovich umro. Pietro Stancovich je bio i izumitelj. Dva njegova izuma za preradu maslina priskrbila su mu međunarodni ugled. Opisao je i kako bi trebala izgledati zgrada u kojoj bi se nalazio njegov stroj za odvajanje i mljevenje koštica maslina, a opis poprilično odgovara izgledu „Pisaričkine hiže“. Interesantna je činjenica da izgled Pisaričkine kiže odgovara Stancovichevom opisu uljare, pa je možda u njoj trebala biti prva barbanska uljara. Podatke o ovoj kući pronašla sam u Glasu Istre, članak "Zagonetna Pisaričkina hiža" napisala je Patricija Softić.
Nema komentara:
Objavi komentar