Frane Petrić (Petris) rodio se u Cresu 1529., a umro u Rimu 1597. Obiteljska palača Petris sačuvana je do danas, a ispred palače je postavljen kip Frane Petrića (fotografija). Frane Petrić jedan je od najvećih hrvatskih filozofa toga vremena. Osim s filozofijom, bavio se s književnošću, meteorologijom, medicinom, astrologijom, matematikom, poviješću glazbe, puno je putovao i još je više pisao. Kao i mnogi pametni ljudi toga vremena, Frane Petrić imao je težak put. Isto vrijedi i za neke članove njegove obitelji.
Njegov otac, gradski sudac, protjeran je iz grada i do kraja života (1551.) živio je u progonstvu. Na progonstvo ga je, zbog protestantizma, osudila mletačka inkvizicija. Ujak Frane Petrića bio je fra Baldo Lupetina (1502. – 1556.). I on je osuđen zbog protestantizma. Niz godina proveo je u samici u Veneciji. Zbog njega se provelo nekoliko sudskih procesa, a godine 1556. osuđen je na smrt i ubijen. Ubili su ga utapanjem u jednom od venecijanskih kanala. I Frane Petrić je imao sukob s crkvom. Protivio se aristotelizmu, kao i nizu stavova koje je zastupala crkva. Crkvena osuda bila je posebice snažna nakon izlaska njegovog djela „Nova sveopća filozofija“ (Nova de universis philosophia), a od progona crkve spasio ga je Papa. Godine 2008. u Rimu na crkvi Svetoga Onofria postavljena mu je spomen ploča.
Nema komentara:
Objavi komentar