Dračevac – razbojnička banda

U 16. i 17.st. u Istri je postojalo niz razbojničkih bandi. Život stanovnika na područjima gdje su bande „operirale“ bio je pun straha. U selu Dračevcu blizu Poreča župnik Jakov Kučipera (Giacomo Cucipera) odlučio je biti prvi koji će se suprotstaviti lokalnoj bandi pa ih je prijavio Veneciji 1756. godine. U razbojničkoj bandi bilo je nekoliko članova iz obitelji Prekalj (Precali) te Peitro Sambri, Antun Bestoli (Antonio Bestoli). Uvijek su djelovali u grupi; pljačkali su seljake, otimali djevojke i žene, psovali, prijetili ljudima, u nekoliko navrata pretukli nekoga, šetali po selima naoružani. U krčmama nisu nikada platili račun. Ljudi su ih se toliko bojali da im se nitko, do Kučipere, nije ni pokušao suprotstaviti. Tako su nesmetano radili što su htjeli i lagodno živjeli. 

Povremeno su surađivali s bandama iz udaljenijih mjesta. Župnik Kučipera je saslušan u Poreču 21. siječnja 1757. godine. I sam župnik je bio česta meta njihovih napada jer su ga razbojnici često maltretirali, prijetili mu, ubili su njegovog konja, pokušali mu provaliti u kuću. Maltretiranje je započelo čim je Kučipera postao župnik jer ga, na početku, seljani nisu prihvatili. Naime, Kučipera nije bio domaći čovjek, stigao je iz Zadra. U Poreču su, u tajnosti, saslušani i drugi svjedoci. Svi su dolazili u Poreč zato da razbojnici ne saznaju da daju iskaze. O otmicama žena iskaz je dao svećenik Šime Rosinić iz Musaleža. On je spominjao čak šesnaest otmica, no nije definirao razdoblje u kojem su počinjene. Neke od žena su razbojnici oženili, neke su otimali za druge momke. Razbojnik koji je prvi saznao za provođenje istrage bio je Pietro Sambri. Ostali razbojnici nisu ga shvatili ozbiljno, no Sambri se prepao i pobjegao u austrijski dio Istre. Ostali članovi bande uhićeni su u noći između 1. i 2. travnja 1757. Nakon uhićenja razbojnika u Dračevcu je zavladao mir, a župnika Kučiperu, kao inicijatora borbe protiv razbojnika, konačno su prihvatili svi župljani. Priču o razbojnicima iz Dračevca pronašla sam u knjizi "Zlikovci i prognanici" Miroslava Bertoše.