Novigrad – kripta

Pretpostavlja se da je najstarija crkva na ovoj lokaciji sagrađena u 5. ili 6.st. kada je osnovana Novigradska biskupija. U 8.st. Novigrad je postao glavno crkveno i političko središte Karolinške države pod jurisdikcijom Akvileje. Očito se tada, na lokaciji starije crkve, gradi katedrala s kriptom. Kripta je jako slična kripti u Akvileji, pa se pretpostavlja da su i kripta i katedrala građene krajem 8.st. ili početkom 9.st., što korelira s velikom važnošću koju je tada stekao Novigrad. Kripta je ranoromanička i jedina je kripta u Istri, a i inače su kripte u Hrvatskoj rijetkost. U  kriptu se ulazilo uskim stepeništima iz glavne crkvene lađe. Kripta je zapravo dvorana s četiri stupa i s križnim svodovima, s dvije male prostorije u uglovima. U kripti se čuvao sarkofag s relikvijama svetog Pelagija, zaštitnika Novigrada. 

Još unazad trideset godina mislilo se da je najstariji zapis koji spominje svetog Pelagija u Novigradu onaj iz 1146. godine. Naime, ova godina upisana je u kripti kao i tekst da je biskup Adam u kriptu položio relikvije svetog Pelagija i svetog Maksima. Nije poznato kako je novigradska crkva došla do ovih relikvija. Tijekom istraživanja kripte 1998. stručnjaci su pronašli dokaz da se sveti Pelagije u Novigradu spominjao i puno ranije. Naime, na unutrašnjoj strani ploče koja pokriva sarkofag pronašli su grubo isklesan križ s natpisom „S(an)C(tu)S PELAGIU(s)“. Po obliku slova natpis se datira na kraj 8.st. ili početak 9.st., dakle u razdoblje kada je vjerojatno sagrađena katedrala. Župna crkva Sv. Pelagija i Sv. Maksima bila je katedrala sve do 1831. kada je ukinuta novigradska biskupija.