Brijuni – gradnja hotela u luci

Kupnjom Brijuna krajem 19.st., Paul Kupelwieser započeo je transformaciju malaričnih opustjelih otoka u elitno odmaralište austrijske rivijere. Naravno, ova transformacija zahtijevala je i puno vremena i truda, ali i puno novaca. Kupelwieser je želio maksimalno zaštititi prirodu i ljepotu otoka. Napravljeno je mnoštvo malih staza za šetanje, zasađeno puno različitih biljaka... Kupelwieser je planirao izgradnju  isključivo na uskom pojasu uz luku. Iznimka je bilo tek nekoliko manjih, raštrkanih vila čiju je gradnju prethodno morao odobriti sam Kupelwieser. Prvi hotel koji je bio sagrađen u luci bio je maleni hotel Brioni, dovršen na samom početku 20.st. Godine 1906. dovršena je depadansa u čijem prizemlju je bio lijepi restoran. Hotel Karmen sagrađen je 1907., a iste je godine dovršen manji hotel Neptun I na sjevernoj strani luke. Hotel Neptun I je bio sagrađen iznad vinskog podruma i nalazio se usred gospodarskog pogona. Dolazak pripadnice bečkog dvora, nadvojvotkinje Marije Jozefe, u Neptun I bio je savršena reklama za Brijune. Nakon ovakve reklame, dotadašnje povećanje kapaciteta ponovno se pokazalo nedovoljnim. U požaru 1908. godine izgorjela je većina gospodarskih zgrada u luci. Tek se tada mogla ostvariti vizija arhitekta Kramera (1874-1943). 

Kramer je i inače projektirao sve zgrade sagrađene u vrijeme Paula Kupelwiesera, a nekoliko godina prije požara dovršio je nacrt za hotelski kompleks u luci. Inače, mada hotele najčešće spominjemo s nazivom Neptun (Neptun II, Neptun III), u početku su to bili hoteli Brioni. Tek nakon bankrota obitelji Kupelwieser, vlasništvo nad otočjem preuzela je Italija i tada se za hotele počinje koristiti naziv Neptun. Danas je hotel Neptun II hotel Istra, a Neptun III je hotel Neptun. Hotel Neptun I više ne postoji. Gradnja hotelskog kompleksa po Kramerovim nacrtima započela je 1910. Te je godine dovršen hotel Neptun II (kada dolazite u luku, to je desni dio  hotelskog kompleksa koji se nalazi iza čamčarnice). Neptun II već je bio znatno raskošniji, imao je velike i dobro opremljene sobe, a svaka soba imala je svoju lođu. Najveći hotel, Neptun III, sagrađen je 1912. i bio je povezan spojnim krilom s hotelom Neptun II. Hotelski gosti mogli su uživati u kavani, gledati filmove u kinodvorani, plesati u plesnoj dvorani... Hotel je imao lift, bio je ukrašen mramorom, plišem, slikama, svaka soba je imala svoju kupaonicu i lođu sa stablom naranče... Na Brijunima su se tada organizirali koncerti, predstave, sportski turniri. Gosti su igrali tenis, golf, polo, a blizu luke bile su štale. Jedan dio štala bio je namijenjen uzgoju konja. Na primjer, od 1911. do 1920. ovdje je uzgojeno 100 konja pasmine Haflinger. Stilski, hoteli Neptun II, Neptun III i spojno krilo činili su jednu lijepu usklađenu secesijsku cjelinu. 

Godine 1913. u istom stilu sagrađena je zgrada sa zimskim bazenom. U zgradu se ulazilo grijanim hodnikom iz hotela Neptun III. U bazenu je bila grijana morska voda, a gosti su mogli uživati u vodi od 27-30 stupnjeva, od rujna do lipnja. Iza spojnog krila (zgrade koja je povezivala hotele Neptun II i Neptun III) nalazio se toranj u kojem je bila strojarnica, a toranj je nadvisivao sve zgrade u luci. Kada je dovršena gradnja hotela Neptun III, glavni ulaz u oba hotela bio je upravo ovdje, u spojnom krilu. Tada je u luci bilo ukupno 5 hotela, nekoliko pomoćnih zgrada, bio je to pravi mali gradić. U Drugom svjetskom ratu, kada je Njemačka okupirala jug Istre, hoteli su ispražnjeni, a sve vrijedno opljačkano je i odneseno u Njemačku. Na samom kraju rata, Nijemci su napustili Pulu i otišli na Brijune zbog čega su uslijedila saveznička bombardiranja Brijuna. Većina zgrada u luci, s izuzetkom čamčarnice, bila je pogođena i djelomično razrušena. Nakon rata, ubrzo su Brijuni zatvoreni za javnost i proglašeni rezidencijalnim područjem Josipa Broza Tita. Uslijedila je obnova većine zgrada (ne svih, neke ruševine su samo raščišćene). Obnova je izvedena u duhu s tadašnjim političkim režimom, pa je socijalizam diktirao obnovu uz pojednostavljenje izgleda zgrada i uz znatno manje luksuza. Čak su i tada Brijuni bili prelijepi, pa su ubrzo (od 1952.) postali mjesto važnih političkih sastanaka.  Na primjer, 19. srpnja 1956. Josip Broz Tito, indijski premijer Jawaharlah Nehru i egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser potpisali su ovdje Brijunsku deklaraciju koja je bila temelj osnivanja Pokreta nesvrstanih. Ovakav važan događaj ubrzao je obnovu hotela Neptun III koja je povjerena arhitektu Vinku Glanzu (1902-1977). Šezdesetih godina Neptun II obnovljen je prema projektu arhitekta Radosavljevića. Krajem sedamdesetih je znatno pojednostavljen vanjski izgled zgrade zimskog bazena. Ovim obnovama izgubila se stilska ujednačenost hotela koji su sastavni dio kompleksa Neptun.