Glagoljica je najstarije slavensko pismo za čiji su nastanak zaslužni Ćiril i Metod u 9. stoljeću. Zahvaljujući njihovim učenicima, glagoljica se širila poput vjere, a dugo vremena se zadržala upravo u Istri i u Primorju. Zato ne čudi da Istra ima Aleju glagoljaša (cesta od Roča prema Humu) i da su glagoljaški lapidariji postavljeni baš u Istri i na otocima Cresu i Krku (Porat). Osim toga, Krk ima i Bašćansku stazu glagoljice. Projekt postavljanja staze započeo je 2006. godine. Krajem te godine postavljena je prva, ujedno i najveća skulptura. Ideju o stazi pokrenulo je Društvo za kulturu, tradiciju i ekologiju Sinjal, osnovano upravo 2006. godine. Isto društvo je pokrenulo niz drugih projekata s ciljem očuvanja tradicije. Hrvatski gradovi koji su se odazvali pozivu društva Sinjal donirali su skulpture, pa je i svaka skulptura na stazi posvećena gradu koji ju je donirao. Ukupno je na stazi postavljeno 34 skulptura koje prikazuju slovo glagoljice dok je jedna skulptura posvećena društvu Sinjal.
Voditelj projekta je bio akademski kipar Ljubo de
Karina čije su četiri skulpture na Bašćanskoj stazi glagoljice. Ovaj kipar je
bio i mentor studentima koji su dolazili na kiparske radionice u Bašku tijekom
2007. i 2008. Studenti su na radionicama napravili manje kamene skulpture.
Bašćanska staza glagoljice svečano je otvorena 16. listopada 2009. Staza
započinje na Treskavcu (skulptura Ljube de Karine koja prikazuje glagoljičko
slovo A, to je prva postavljena skulptura), prolazi kroz Bašćansku dolinu i završava
u Baškoj. Svaka od skulptura s glagoljicom ima interesantnu priču, pa je
najbolje prije obilaska skulptura proučiti Vodič kroz Bašćansku stazu
glagoljice (dostupan online).
Nema komentara:
Objavi komentar