Zambratija – naselje sojenica

Nekada davno današnje Jadransko more postojalo je samo do Sjeverne Dalmacije, a sve dalje, prema Istri, bilo je kopno. Tek jako zatopljenje oko 9.500g.p.n.e. dovelo je do naglog topljenja ledenjaka pa se procjenjuje da je između 10. i 6. tisućljeća p.n.e. razina mora porasla za oko 100 metara. Ovime naravno nije „zacementirana“ razina mora jer se morska površina i dalje podiže. Do sada sam na blogu, pišući o ostacima antičkih vila u Istri, na niz mjesta spomenula kako se najniži ostaci vila nalaze u moru jer je samo od antike do danas razina morske površine viša za otprilike 2 metra. Globalno zatopljenje predviđa znatno brže podizanje morske površine u vrlo skoroj budućnosti.

No, vratimo se sada u more kod Zambratije. Pedesetak metara od pronađenog šivanog broda (star oko 3000 godina, najstariji je pronađeni šivani brod na Mediteranu) otkriveni su ostaci naselja sojenica (sojenice su kuće podignute na drvenim kolcima iznad površine vode). Naime, na podvodnom nalazištu arheolozi su otkrili ostatke hrastovih kolaca na kojima su bile sagrađene kolibe, kao i brojne ostatke keramike. Prve procjene smjestile su postojanje sojeničkog naselja u prijelaz iz neolitika u bakreno doba (otprilike 4.200 godina prije naše ere). Razina mora tada nije bila poput danas, kako sam već objasnila, pa je naselje bilo napravljeno u vrtači u kojoj je bila bočata voda (močvara ili jezerce) tako da su kolibe bile napravljene na hrastovim stupovima iznad vode. Po ostacima keramike stručnjaci su zaključili da se naselje koristilo do početka kasnog brončanog doba (u Istri je ono započelo oko 1300.g.p.n.e. i trajalo je do 11. st.p.n.e. kada su došli Histri s kojima je u Istri započelo željezno doba). Nije jasno da li su sojenice bile stalno naseljene ili se naselje koristilo samo povremeno no pretpostavlja se da je sojenica bilo oko 170. Godine 2017. arheolozi su ponovno bili na nalazištu te su uzeli dvadesetak uzoraka (maleni dio od sačuvanih hrastovih stupova u moru) i poslali ih na daljnja laboratorijska ispitivanja različitim metodama. Uzorci kod kojih je bilo moguće preciznije datiranje utvrdili su da su hrastovi piloti koji su se mogli točno datirati postavljeni u jezero (močvaru) negdje od oko 4041. do 3934.g.p.n.e. I eto iznenađenja, dok se smatralo da su tada u Istri ljudi živjeli ili na otvorenom ili u pećinama najednom je osvanulo postojanje naselja sojenica. Po nalazima keramike očito su se bavili i poljoprivredom, ali i trgovali jer neki od pronađenih predmeta nisu izrađeni od materijala koji se mogao naći u okolici. I ne zaboravite, Histri su došli u Istru tek u 11. stoljeću p.n.e. i do danas nije odgonetnuto koji je narod ovdje živio u razdoblju kada je napravljeno naselje sojenica.