Histri u Istri

Pisati o prošlosti Istre nemoguće je bez spominjanja Histra. Dion Kasije prvi je pisao o Histrima, uglavnom se koncentriravši na prvi histarski rat (221.g.p.n.e.). O drugom i trećem histarskom ratu ima više zapisa (Enije, Hostije, Livije). Dok je Lukan pisao o ratu između Cezara i Pompeja, Plinije je pisao o ratovanju Rimljana u Istri. Bez obzira što su neki dijelovi opusa Tita Livija izgubljeni, najviše povijesnih činjenica o Histrima možemo zahvaliti upravo njemu. 

Prvi histarski rat (221.p.n.e) bio je posljedica njihovog gusarenja i pljačkanja rimskih brodova. Rimljani su Histre napali s mora pa se rimska pobjeda nad Histrima zapravo ograničila na priobalje. Pretpostavlja se da je u ovom sukobu nestalo histarsko naselje na mjestu današnje Pule jer se nakon toga ono više ne spominje. Godine 183.p.n.e. rimski Senat donio je odluku o osnivanju nove kolonije, Akvileje. Svrha Akvileje bila je zaštita od prodora plemena u nizinu rijeke Po, ali i stvaranje novog kopnenog uporišta za daljnje ratove protiv Histra. Prvi pohod na Histre iz Akvileje započeo je 178.p.n.e. Rat je trajao godinu dana. Po Liviju, Histri su imali 12.000 ratnika. Livije je procijenio da je tada u Istri živjelo oko 160.000 Histra. Nešto su umjerenije procjene današnjih povjesničara (100.000 - 120.000 Histra). Za vrijeme drugog histarskog rata izgleda da je sreća mijenjala strane. U jednom su navratu Histri osvojili rimski logor, osvajanje malo žešće proslavili pa su Rimljani pospane i polupijane Histre opet porazili i ponovno ušli u svoj logor. Procjenjuje se da je ovu histarsku feštu platilo životom oko 8.000 Histra. 

Sukob je završio 177.p.n.e. pobjedom nad Nezakcijem (fotografije), Mutilom (na području današnjeg Medulina) i Faverijom (kod današnjeg Mutvorana). Tit Livije je ostavio opis pada Nezakcija, masovno samoubojstvo Histra i histarskog kralja Epulona. Konačna pobjeda nad Histrima pripisuje se Gaju Semproniju Tuditanu koji je pod rimsku vlast stavio područje od Akvileje sve do rijeke Krke (129.p.n.e.). Strabon, Pomponije Mela, Ptolomej i Plinije u svojim su djelima ostavili podatke na osnovu kojih se mogu zaključiti granice područja kojim su vladali Histri prije rimskih osvajanja (od današnjeg Trsta, do vrha Učke i rijeke Raše). Na Ćićariji je bila granica prema plemenima Japoda, dok su dalje od Učke i Raše bili Liburni.