Kažun

Kažun (ili casita) je poljsko sklonište kružnog tlocrta napravljeno tehnikom suhozida. Kamenje za gradnju sakupljalo se po polju s kojeg ga je valjalo ukloniti kako bi zemlja bila plodnija i lakše obradiva. Krov se radio tehnikom "lažne kupole". Tanke kamene ploče slagale su se u sve užim koncentričnim krugovima, bez ikakvog veziva. Kažun se koristio kao zaklon, kao mjesto gdje se ostavljao alat te za nadgledanje polja i vinograda neposredno prije žetve i berbe, u vrijeme kada je bilo dosta kradljivaca. 

Riječ je o paleo-mediteranskom kulturnom elementu koje nije vezano ni uz koju etničku grupu s obzirom da je stariji od bilo koje poznate kolonizacije istarskog poluotoka. U Istri najviše kažuna postoji na južnom i zapadnom dijelu poluotoka. Srodne kućice nalaze se i drugdje u Europi (u Provansi, Grčkoj, na Britanskom otočju, Irskoj i u Skandinaviji), a u talijanskoj regiji Puglia služile su i za stanovanje. U Istri je kažun danas simbol Istrijanstva i kao takav se nerijetko nalazi novosagrađen u dvorištima obiteljskih kuća ili restorana, a čest je i kao logo istarskih kompanija.