Za razliku od većine istarskih gradova čija je povijest započela s prapovijesnim gradinama, Raša je najmlađi grad u Istri. U pripremama talijanskih fašista za 2. svjetski rat, kopanje kamenog ugljena imalo je visok prioritet. Kako bi se rudniku povećao učinak, izgrađen je potpuno novi grad - Raša. Inicijativu (naredbu ili kako god hoćete) dao je Mussolini. Isprva se grad trebao zvati Liburnija, ali je, po rijeci Raši, ipak nazvan Raša. Gradnja novog grada započela je 1936. godine. Do tada, ovdje je postojala jedna jedina kuća. Njezin vlasnik je bio Matija Kokot Bazgarić, a u kući su bile oštarija i butiga. Kada su započeli radovi, Rašu je posjetio i Mussolini. Najveću ulogu u gradnji imali su graditelji iz Bergama, a nadgledali su ih inženjeri Pulitzer i Ceppio. Svečana inauguracija grada bila je 04. studenog 1937.
Po tadašnjim mjerilima, grad je bio vrlo moderan. Svaka kuća za rudarske obitelji imala je 4 dvosobna stana i mali vrt. U prvoj fazi, grad je trebao imati 2000 stanovnika, a naknadni su planovi uključivali proširenje grada i porast broja stanovnika na 5000. Zbog toga su, osim stambenih kuća, sagrađeni i pošta, hotel, škola, kino, javni bazen, benzinska pumpa te niz drugih sadržaja, a nastanak novog grada s oduševljenjem je popraćen u tadašnjim medijima. S oko godinu i pol dana „zakašnjenja“ izgrađen je i donji dio Raše i glavni gradski trg. Među prvim stanovnicima bilo je dosta ljudi iz raznih dijelova Italije, ali je većina njih otišla nakon pada Italije (rujan 1943.). Tada je smanjenja proizvodnja kamenog ugljena. Poput pompe koju je oko Raše radila Italija, pompa je bila nastavljena u socijalističkoj Jugoslaviji. Trajala je - dok se kopao ugljen. Rudarska Raša ima i rudarsku crkvu. Crkva Svete Barbare ima oblik preokrenutog rudarskog vagona, a zvonik podsjeća na rudarsku lampu. S gledišta urbanizma i danas je Raša primjer kako bi trebalo graditi humana naselja. Osim Raše jedan sličan grad je sagrađen kraj Rima i jedan je na Sardiniji. Svi su građeni do projektu arhitekta Pulitzera.
Nema komentara:
Objavi komentar