Pisati o Istri bez spominjanja glagoljice je nemoguće. Glagoljica je najstarije slavensko pismo. Njezin je
nastanak vezan za Ćirila i Metoda. Godine 863. Ćirila i Metoda je bizantski car poslao u Moravsku kako bi među slavenskim doseljenicima širili kršćanstvo. Za uspješnost „misije“ bilo je potrebno knjige bogoslužja prevesti na staroslavenski. Latinsko i grčko pismo pokazali su se beskorisnima.
Zbog toga je Ćiril stvorio glagoljicu. Poput vjere, njihovi su učenici širili i glagoljicu, a glagoljica se trajno zadržala jedino u Hrvata, pogotovo u Istri i Primorju. Svojevrsni glagoljaški centri Istre bili su Hum i Roč.
Glagoljica se koristila i van bogoslužja, njome su se pisale javne isprave,
poruke. Do 12. st. uglavnom se koristila obla glagoljica, od
12. do 15.st. uglata, s zatim glagoljski kurziv. U glagoljici nema brojeva. Ako bi se prije i poslije slova
stavila točka, a iznad njega crtica, tada je to slovo označavalo broj. Na fotografiji je Bašćanska ploča s otoka Krka.
Pisati o Istri bez spominjanja glagoljice je nemoguće. Glagoljica je najstarije slavensko pismo. Njezin je nastanak vezan za Ćirila i Metoda. Godine 863. Ćirila i Metoda je bizantski car poslao u Moravsku kako bi među slavenskim doseljenicima širili kršćanstvo. Za uspješnost „misije“ bilo je potrebno knjige bogoslužja prevesti na staroslavenski. Latinsko i grčko pismo pokazali su se beskorisnima.
Zbog toga je Ćiril stvorio glagoljicu. Poput vjere, njihovi su učenici širili i glagoljicu, a glagoljica se trajno zadržala jedino u Hrvata, pogotovo u Istri i Primorju. Svojevrsni glagoljaški centri Istre bili su Hum i Roč. Glagoljica se koristila i van bogoslužja, njome su se pisale javne isprave, poruke. Do 12. st. uglavnom se koristila obla glagoljica, od 12. do 15.st. uglata, s zatim glagoljski kurziv. U glagoljici nema brojeva. Ako bi se prije i poslije slova stavila točka, a iznad njega crtica, tada je to slovo označavalo broj. Na fotografiji je Bašćanska ploča s otoka Krka.
Nema komentara:
Objavi komentar