Istra - freske

U srednjem vijeku većina ljudi je bila nepismena. Stoga je cilj fresaka na crkvenim zidovima bio prenijeti jasne poruke vjernicima. Motivi na freskama, kao i stil kojim su naslikane, razlikuju se od crkve do crkve i od majstora do majstora. Naravno, svi motivi su vjerski, a umjetnička „sloboda“ bila je ponekad manja (na primjer, kada su se koristili predlošci) ili veća, kada je umjetnik sam slikao freske bez uporabe predloška. Do sada je na području istarskog poluotoka (zajedno sa slovenskim dijelom Istre), otkriveno oko sto pedeset lokacija s freskama. Neke od fresaka su savršeno očuvane, a neke se tek naziru. 

Vječiti tragač za freskama bio je prof. Branko Fučić iza kojeg je ostao niz knjiga o freskama, ali i o glagoljaškim grafitima. Crkveni zidovi kao „medij“ počeli su se koristiti negdje u 9. stoljeću dok je kulminacija fresko-slikarstva uslijedila u razdoblju od 11.-16.st. Većina majstora koji su ih naslikali ostala je nepoznata. Nekolicina majstora dobila je ime tek u novije vrijeme, prvenstveno zbog njihove posebne tehnike slikanja fresaka (npr. „Šareni majstor“). Od ostalih majstora tu su majstor Vincent iz Kastva, majstor Antun iz Padove (Kašćerge), majstor Albert iz Konstanza, Cleriginus iz Kopra (tri koparska slikara koji su bili u rodu, a koristili su ime Cleriginus)…