Graditi u Puli, pogotovo u staroj jezgri grada, znači da ćete kad tad morati pozvati arheologe. Prilikom radova kraj Flaciusove ulice, u blizini bazilike Svete Marije Formoze, otkrivena su dva srednjevjekovna kostura. Vjerojatno je riječ o kosturima s groblja koje se nekad nalazilo kraj bazilike. U gradnjama po Puli otkopane su stotine amfora, obnova Foruma pretvorila se u dugotrajno arheološko iskapanje (na fotografiji, neopisivo mi je žao da barem djelić otkrivenog ispod Foruma nije ostao vidljiv posjetiteljima Pule). Početkom 2008. otkriven je antički mramorni stup dug sedam metara. Stup je prelomljen na dva dijela, od kojih svaki teži oko 6 tona. Uz stup se spominje ime Jacopa Sansovina. Jacopo Tatti rođen je 1486. u Firenci, a umro je u Veneciji 1570. Prozvao se Jacopom Sansovinom po Andrea Sansovinu čiji je bio učenik.
Postao je poznati kipar i arhitekt čija remek-djela krase Rim i Firencu. Nakon godina stvaranja u oba grada, Jacopo je otišao u Veneciju gdje je uređivao trg Piazza San Marco i neke interijere, te je obnavljao i gradio nove palače. Zbog čega se nađeni stup dovodi u vezu sa Sansovinom? Većina kuća i palača Venecije položena je na balvane iz Hrvatske. To nije i jedina poveznica između Venecije i Hrvatske. Dio Velikog rimskog kazališta u Puli korišten je za gradnju mletačkog Kaštela u Puli, a drugi dio građevinskog materijala je korišten za dotjerivanje Venecije. Najljepši dijelovi bazilike Svete Marije Formoze (koja je tada već bila u vrlo lošem stanju) ukrcani su na brodove i ugrađeni u Trg Svetog Marka u Veneciji. Malo je nedostajalo da sličnu sudbinu doživi i amfiteatar. Godine 1583. Mletačka Republika htjela je amfiteatar „razmontirati“ pa ponovno složiti u Veneciji što je spriječio senator Gabriel Emo. U svemu ovome nalazi se osnova za pretpostavku da je i ovaj stup povezan s Jacopom Sansovinom. Vjerojatno je stup iz Svete Marije Formoze ili iz Velikog rimskog kazališta pripremljen za transport do Venecije, a zatim je zaboravljen.
Nema komentara:
Objavi komentar