U brončano doba pokojnici su se pokapali u grobnice od
kamenih ploča. Na grobnice se često nabacalo kamenje pa su nastali humci. Riječ
„tumul“ nastala je od latinske riječi tumulus (humak).
Uglavnom su se nalazili na uzvišenjima kako bi bili lako uočljivi iz okolice. Upravo zbog takvog položaja, dio tumula je u novijoj povijesti uništen gradnjom vojnih objekata (pogotovo na jugu Istre). U tumul se mogao pokapati jedan pokojnik, ali i više njih. Tijela su se polagala u sjedećem ili skvrčenom položaju. Ponekad su tumuli bili usamljeni, a na nekim lokacijama je pronađen veći broj tumula. Jedan tumul je otkriven blizu Vodnjana, kraj sela Škicini. U blizini su se nalazile prapovijesne gradine Lakoršag i Vrčin. Bernardo Schiavuzzi (1849-1929), liječnik i povjesničar, zapisao je da se oko Vrčina nalazi puno tumula. Tumuli su otkriveni kraj sela Čabrunići, na niz lokacija kod Limskog kanala, kod Rovinjskog sela, Rovinja, u Balama i okolici, kod Krmeda, Premanture (ovdje se tumul nalazio usred prapovijesne gradine), u Banjolama, Puli i okolici, na Brijunima, kod Fažane, Peroja i Barbarige, Krničkog Porta, Nezakcija… Tumuli su danas samo manjim dijelom istraženi.
Dio njih je odavno prekopan i više se nema što istraživati no postoji veći broj kamenih humaka za koje se pretpostavlja da kriju neistražene tumule. Veliki dio takvih humaka nalazi se u blizini nekadašnjih prapovijesnih gradina što povećava mogućnost da je doista riječ o tumulima. Negdje su u istraženim tumulima otkrivene kosti davno umrlih ljudi, komadi keramike, ukrasne perle, bodeži. Po ovim nalazima (perle, bodeži) pretpostavlja se da su se na ovaj način pokapali važniji prapovijesni stanovnici, ratnici i sl. Krajem brončanog doba raste broj ukopa u kamene grobnice, ali se one više ne pokrivaju hrpom kamenja. Fotografije su s lokaliteta Mušego kraj Rovinja na kojem je nekoliko tumula.
Nema komentara:
Objavi komentar