Do danas su međe nekih posjeda u Istri identične međama iz antike. Ova antička podjela, centurijacija, najbolje je sačuvana na području Vodnjanštine gdje na otprilike 25 km2 postoje gabariti dvadesetak rimskih centurija. Kada su Rimljani osnivali kolonije, geodetski su premjerili zemlju i podijelili je na centurije. Podjela zemlje na centurije nije značila i definitivnu podjelu jer su se centurije dijelile na manje dijelove - jugere. Naziv juger nastao je od riječi „iugerum“ koja znači jaram.
Veličina jednog jugera bila je površina koju je par volova mogao izorati u jednom danu. Upravo su jugeri bili osnovna podjela na zemljišne posjede. Pri dolasku kolonisti bi dobivali posjed određene veličine, već s obzirom na svoju funkciju. To su najčešće bili posjedi od dvadeset do trideset jugera. Prilikom obrađivanja jugera plodna zemlja čistila se od kamenja. Taj se kamen koristio za izradu „ograde“ oko čestice i tako su nastajali suhozidi. Osim na Vodnjanštini tragovi centurijacije vidljivi su na Poreštini, na području Pulskog agera (od Limskog kanala do Raškog zaljeva), zatim u Dalmaciji, ali ih ima i po Italiji, Hispaniji... Tijekom povijesti, pa već i u samoj antici, moćniji veleposjednici širili su svoje posjede kupnjom novih jugera.
Nema komentara:
Objavi komentar