Ćićarija – granica pašnjaka Doberdol

Dio pašnjaka na Ćićariji bio je vlasništvo Venecije, a dio pašnjaka je pripadao Austriji. Na nekim mjestima granica nije bila jasno određena pa je dolazilo do sukoba. Dodatan kaos zbog granica nastao je ratnim sukobom početkom 16.st. kada je uništen Rašpor (1511. godine) koji je do tada bio sjedište rašporskog kapetana. Po nekima, dokumentacija iz Rašpora potpuno je uništena, dok neki misle da je sve dokumente uzeo Krsto Frankopan, zapovjednik austrijske vojske. Za rješavanje sukoba na Ćićariji bili su zainteresirani i stanovnici Ćićarije i Venecija jer su stočari na pašnjacima pod vlašću Venecije morali plaćati porez herbatikum (travarinu). Zbog toga, arhiva Venecije i danas ima dokumente iz 1572. kada se rješavao granični problem na pašnjaku na brdu Doberdol. Granični problem na Doberdolu rješavao se na isti način kako su se utvrđivale granice u Istarskom razvodu. 

Iskaze su davali najstariji ljudi koji su se sjećali stanja prije spora ili mlađi ljudi koji su se sjećali što su im o granicama pričali njihovi stariji, često i pokojni, članovi obitelji ili poznanici. Dana 21. travnja 1572. rašporski kapetan Marino Da Ca da Pesaro, uz pomoć članova povjerenstva i prevoditelja, pokušavao je na osnovi iskaza svjedoka utvrditi granice pašnjaka. Prvo je izjavu dao župan Lanišća, Bartol Krizmanić koji je ponovio sve što je čuo o granici od Mate Klobasa, nekadašnjeg župana i najstarijeg stanovnika Brgudca. Krizmanić je ispričao da je Austrija pomaknula granicu za oko pola milje u mletačko područje. Istog je dana dao izjavu i sedamdesetogodišnji Tone Baroga iz Lanišća. I on je spomenuo ovu krađu, pomicanje austrijske granice na pašnjaku za pola milje. Dana 27. travnja izjavu je dao već spomenuti Mate Klobas. Kao najstariji stanovnik Brgudca, ali sjećajući se i što je čuo od ljudi dok je bio mlad, Klobas je naveo da su pravu granicu označavala stabla koja su rasla prema izvoru Susvodice. S obzirom da je Klobas imao preko 90 godina, on je objasnio kako je Austrija pomaknula granicu. Znajući da stabla rastu na granici, Austrija je posadila nova stabla, ali pola milje dalje, na mletačko područje. Njegov je iskaz potvrdio osamdesetogodišnji župan Brgudca, Juraj Sošić. U narednim danima iskaze su davali pastiri iz južne Istre, koji su po ljeti odlazili na zelene pašnjake Ćićarije.