Crkvica Svete Marije Magdalene nalazi se uz vanjski bedem Kosmatog kaštela. Crkva je sagrađena najkasnije u 13. st., ako ne i ranije (u 11. ili 12.st.), a koristila se do 1793. godine. Kako su u dvorcu živjeli vojnici, a samo povremeno i vlasnici dvorca, u crkvicu su obično dolazili vojnici. Običan je puk odlazio na bogoslužje u crkvu Svetog Antuna Opata u dolini ispod kaštela. Obnova crkvice započela je 1995., u prvoj fazi restauracije kaštela. Tada je crkvica bila skroz urušena. Obnova je trajala sve do 2003. godine. Crkvica ima učahurenu apsidu. Poput većine srednjevjekovnih crkvica, njezina je unutrašnjost bila mračna. Jako malo svjetla ulazilo je u crkvu kroz uske prozorčiće koji su se koristili kao puškarnice kada je trebalo braniti kaštel.
Zidovi crkvice građeni su tehnikom suhozida. S unutrašnje, a vjerojatno i s vanjske strane zidovi su bili ožbukani. Na žbuci s unutarnje strane bile su nacrtane freske. Prilikom obnove crkve, ostaci fresaka nađeni su u puno sitnih fragmenata, što je onemogućilo rekonstrukciju cjelovitog prikaza fresaka. Freske su bile naslikane u 15.st., u doba kada je fresko-slikarstvo Istre bilo na samom vrhuncu. Ime majstora koji ih je izradio ostalo je nepoznato. Na freskama su prevladavale ružičasta boja, zelena, crvena, oker, smeđa i freske su bile izuzetno kvalitetne. I na ovim freskama otkriveni su mnogobrojni glagoljski grafiti. Po obliku glagoljskih slova grafiti se datiraju u 15. i 16.st. Osim glagoljice otkriveni su i djelići grafita upisani latiničnim pismom.
Nema komentara:
Objavi komentar