petak, 1. svibnja 2020.

Račice - uhoda Domizian Zara

U vrijeme uskočkog rata, kao uostalom i u svim ratovima, uhode su imali „pune ruke posla“ pa su slali informacije onoj strani koju su preferirali ili koja ih je plaćala. U to je vrijeme pićanski biskup bio Antonio Zara. Mada je bio uman čovjek, u napredovanju mu je pomoglo i prijateljstvo s nadvojvodom Ferdinandom. Na nadvojvodinu osobnu intervenciju kod pape Klementa VIII, Zara se počeo brzinski uspinjati crkvenom hijerarhijom doguravši do pozicije pićanskog biskupa kao vrlo mlad čovjek. U to je vrijeme njegov nećak, Domizian Zara, bio vlasnik polovice kaštela Račice (na fotografiji). Za razliku od stričeve naklonosti Austriji, Domizian je očito niz obavijesti o austrijskoj strani i uskocima dojavljivao Veneciji. Protok informacija na relaciji Domizian Zara – Venecija pukao je u travnju 1616. kada su uskoci i kraljevci (stanovnici dijela Istre pod Austrijom) napali Buzet i okolicu. 

Istražujući napad, rašporski kapetan Tiepolo saznao je da je u napadu na neprijateljskoj strani viđen i pićanski biskup i o tome je hitno obavijestio Veneciju. Njegovi izvještaji nalaze se u mletačkoj arhivi, a pažljivom analizom izvještaja moguće je zaključiti da je istina i ponešto drugačija od one u Tiepolovim pismima. Vjerojatno je biskup Antonio Zara iskoristio napad Austrije na Račice, Buzet i okolicu kako bi izvukao nećaka iz Račica i preselio ga u Pićan. Također, vrlo je vjerojatno kako je Tiepolo i sam koristio doušničke informacije Domiziana Zare nastojeći prikriti identitet njegovog doušnika. Gotovo sigurno je Tiepolo shvatio da je Domizian Zara imao prste u travanjskom napadu uskoka i Austrije na mletačko područje. Sve u svemu, Domizian je Tiepola dobrano povukao za nos jer je očito bio dvostruki špijun. Tada je Tiepolo, strahujući se vlastitu karijeru, pokušao prikriti ulogu Domiziana Zare i time prikriti činjenicu da je „nasjeo“ dvostrukom uhodi. U isto vrijeme se i pićanski biskup pobojao za vlastitu karijeru, pa je pokušao napraviti isto, prikriti ulogu nećaka u napadu. Povijesni dokumenti više ne spominju Domiziana Zaru pa je nepoznanica što se dalje s njim događalo. Arhivi Vatikana pak navode da je pićanski biskup umro u 48. godini (20. prosinca 1621.). Ove podatke pronašla sam u knjizi Miroslava Bertoše (Doba nasilja, doba straha).

Nema komentara:

Objavi komentar