Kastav

Na ovoj lokaciji otkriveni su ostaci ilirskog plemena Japoda iz 11.st.p.n.e. U antici, Kastav se zvao Castua. Nakon Rima uslijedilo je niz osvajača, a u 7.st. došli su Slaveni. Kroz cijelu povijest, Kastav je imao nekog gospodara koji je vladao gradićem i okolicom. Kastav je bio vrlo važan i moćan pa je bio zaštićen zidinama s devet kula. Izgled Kastva 1679. godine poznat nam je zahvaljujući Valvasoru (fotografija). Nekada je Kastavština bila znatno veća no danas i protezala se sve do Učke. U Kastvu su brojne crkve i crkvice, staze za pješačenje, Aleja velikana… 

Aleja velikana započinje s bistom Vladimira Nazora koji je 10 godina (od 1908. do 1918.) boravio u Kastvu i baš je ovdje počeo pisati čakavštinom. U Aleji su i biste Ivana Matetića Ronjgova, muzikologa i skladatelja, Vjekoslava Spinčića, Matka Laginje i Matka Mandića koji su bili u drugoj polovici 19.st. aktivno uključeni u borbu za nacionalna prava hrvatskog naroda. Danas je Kastav poznat i po nizu priredaba, po restoranima… Puno dokumenata iz prošlosti Kastva spalio je 1843. godine Ivan Thierry, pretposljednji kastavski gospodar, uoči revolucionarnih zbivanja koja su zahvatila cijelu Europu. Posljednji kastavski vlasnik bio je Juraj Vranyczany Dobrinović (do 1848.).