Rovinj – uvala Veštar istraživanja

U uvali Veštar (južno od Rovinja) postojala je antička villa rustica (gospodarska vila). Proizvodi s imanja prevozili su se brodovima pa je na južnoj strani uvale bio sagrađen mol. U kasnoj antici oko vile se razvilo manje naselje. Negdje u 7.st. stanovnici su napustili uvalu, najvjerojatnije su pobjegli pred Slavenima na područje današnjeg Rovinja. Uvala se ponovno koristila, ali samo kao luka, od 15.-18.st. Zavičajni muzej grada Rovinja objavio je katalog povodom izložbe „Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008.-2010.“ (autori Luka Bekić, Josip Višnjić, Mladen Pešić, Mario Bloier). Uvala Veštar do tada nije bila temeljito istražena. Jedina iznimka je bila antička grobnica istražena 1991., koja je vjerojatno bila obiteljska grobnica u koju su se pokapali članovi obitelji u razdoblju od 2. do 4.st. Podvodna istraživanja provedena 2009., 2010. i 2011. dodatno su odškrinula vrata u život i prošlost uvale Veštar (fotografija preuzeta sa stranica Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru). Istraživanja su provedena s dvije sonde, a izvađeni materijal sadrži cijelo bogatstvo iz razdoblja antike i srednjeg vijeka. 

Iz antike su pronađeni ostaci amfora različitih tipova, od kojih je dio možda bio proizveden u Fažani i Loronu. Pronađeni su i ulomci keramike koja se koristila u antičkim kuhinjama za pripremanje, čuvanje i serviranje hrane (lonci, stolne amfore, različite posude, uljanice…). Dio predmeta proizveden je u sjevernim italskim radionicama, dio je stigao izdaleka, a moguće je da je dio predmeta proizveden lokalno. Predmeti se uglavnom datiraju u 1. i 2.st. Osim grublje keramike otkriveno je i nešto ulomaka skupih predmeta te su očito pojedinci u antičkoj vili uživali u luksuzu. Otkriveni su ulomci terra sigillata (luksuzno stolno posuđe), ulomci skupih šalica (Sarius šalice, koristile su se u razdoblju oko nove ere i vladavine cara Augusta (27.p.n.e.-14.n.e.)). Pronađeni su i novčići, ostaci građevinskog materijala; krovni crjepovi (tegule, imbreksi), opeke spicatum (malene tanke ciglice koje su se obično slagale u uzorak „riblje kosti“), dio kamenog stupa. U gornjim slojevima izvađenog materijala ima nešto srednjevjekovnih ulomaka iz faze kada se uvala koristila kao luka. Uglavnom je riječ o posuđu koje se koristilo u kuhinji (kotlovi, tave), no ima i dijelova posuda izrađenih različitim tehnikama. Datacija predmeta varira od 13.st. pa do 18.st. Dio pronađenih predmeta koristio se u procesu proizvodnje glaziranog keramičkog posuđa čime se otvara mogućnost da je, osim luke, u uvali postojala i radionica ovakvog posuđa. Ostaci antičkog mola nalaze se pod morskom površinom te roniocima mogu biti interesantan „začin“ u podvodnim užicima.