Crkvena zvona

Akustičkim pomagalima oglašavali su važne događaje već stari Egipćani, pa Grci i Rimljani. Prva crkvena zvona izgleda da su se pojavila tek u 6.st., a tada su se koristila za buđenje redovnika. Dekretom pape Sabinijana iz 604. godine zvona su se počela koristiti za oglašavanje vjerskih obreda. Naziv campana (zvono) nastao je u 8. stoljeću.  Naime, 757. godine ugrađena su prva zvona na zvonik crkve Svetog Petra u Rimu. Zvona su napravljena u gradu Noli, u pokrajini Kampanji. 

U Istri preteča preslica, koje su poslije gotovo neizostavni dio starih crkvica, nastaje u 7.st. Takvu je primjerice imala crkvica Svetog Maura kraj Bala. Preslice u kojima su crkvena zvona postale su česte u Istri tek od 12.st. nadalje. Ljevači zvona upisivali su na zvona svoje ime, godinu izrade i darovatelja zvona. Tako za niz zvona znamo kada i tko ih je napravio te tko je platio izradu zvona i poklonio ih crkvi. Najstarije zvono u Hrvatskoj je zvono u Šibeniku (iz 1266.). U Istri su najstarija zvona zvono crkve Svetog Jurja u Sovinjaku i crkve Svetog Trojstva iz Bresta pod Žbevnicom. Jedno istarsko zvono nalazi se danas u „Metropolitan Museum of Art“ u New York-u. Zvono je lijevano 1411., a nalazilo se u Ližnjanu. Jedno od vrlo starih zvona nalazilo se u Puli, u crkvi Svetog Tome koja danas više ne postoji (crkva se nalazila u parku kraj pulske katedrale). Crkva je postojala do 1657., a zvono je iz 1425.