Austrijski, a zatim austrougarski brodovi iz Pule su kretali u bojne pohode, ali i na istraživačke ekspedicije. Jedno od takvih putovanja bilo je putovanje fregatom Novara. Fregata Novara krenula je na put oko svijeta 1857., a put je trajao do 1859. Novara je na ovu dugu plovidbu krenula iz Trsta, ali je bila opremljena u pulskom Arsenalu. Brod „Pula“ napravljen je u Puli 1870. i često se koristio u istraživačke svrhe. Najčešće je plovio istočnim Sredozemljem i Crvenim morem. Upravo je brod „Pula“ na istočnom Sredozemlju 28. srpnja 1891. izmjerio do tada najveću dubinu Sredozemlja, 4.404 m (u Egejskom moru). Zgodno je znati da se i dan danas ova duboka lokacija naziva Pula. Korveta „Erzherzog Friedrich“ krenula je na jedrenje oko svijeta iz Pule i to 1874.
I Fažana je „imala svoj brod“ jer se jedan brod austrijske mornarice zvao „Fasana“. Brod Fasana je bio je na dugačkim putovanjima gdje je obavljao znanstvene zadatke. Ovakvih istraživačkih putovanja bilo je mnogo pa je austrougarska mornarica od 1884. do 1894. objavila šest svezaka edicije „Putovanja brodova Njegova Visočanstva“ gdje su sva ova putovanja opisana. Jedno od interesantnih putovanja bila je i arktička ekspedicija brodom „Admiral Tegetthoff“ koja je planirana u Puli. Ekspedicija je trajala od 1872. do 1874., a cilj je bio istraživanje sjevernog prolaza između Azije i Sjevernog pola. Na brodu je bilo i nekoliko hrvatskih pomoraca. Na Sjevernom moru brod je bio okovan ledom. Članovi posade privremeno su napustili brod i kretali se pješice po ledu 96 dana. Tada su ih našli članovi ruske ekspedicije te su se pomorci preko Norveške vratili kući. I dan danas na Mornaričkoj crkvi u Puli nalazi se ploča napravljena povodom četrdesete obljetnice povratka mornara sa sjevernog pola.
Nema komentara:
Objavi komentar