Beram i glagoljica

U Bermu je pronađeno niz glagoljaških zapisa. U župnoj crkvi Svetog Martina pronađen je glagoljaški natpis koji se danas nalazi iza glavnog oltara. Natpis glasi: „1431 BE ZIDAN S(V)ETI MAR'TIN'. BEŠE PO(P) PIL(A)D'A PROŠT DIDAK.“ Na staroj krstionici crkve Svetog Martina upisana je godina 1493. i tekst „ISUS“. Krstionica se nekada nalazila u crkvici Svete Marije od Škrilinah. Pravo blago glagoljaških natpisa nalazi se u crkvi Svete Marije od Škrilinah. Branko Fučić je ovdje pronašao i uspio pročitati čak 127 natpisa. Najveći dio glagoljaških grafita ostavili su žakni (stara riječ za osobe koje su se školovale za svećenike). Žakni su uparali grafite tijekom vjerskih procesija ili njihovog školovanja. Neka imena žakana ponavljaju se više puta. Na zidove crkve nekoliko puta potpisali su se Grško Tihonić, Mihel Markučić (žakan u Bermu 1523.), žakan Jerolim Trampić (prvo se potpisivao kao žakan, a zatim kao svećenik), žakan Lovre, žakan Ivan Križanić, žakan Ivan Špaha (koji je uz svoj potpis napisao i „kada se učih pisati“)... Ovo ni izbliza nije dovršen popis svih žakana koji su ostavili imena na zidovima crkve Svete Marije od Škrilinah. 

Osim žakana, potpisivali su se i svećenici. Svoj potpis ostavio je svećenik Težak. Potpisao se i Jurij Badovinić koji je napisao „Rekoh moju mladu mašu 1556.“ (mlada maša ili mlada misa je prva samostalna misa koju služi svećenik). Potpis je ostavio i svećenik Levac Križanić. Križanić se potpisao na zid crkvice 1535., a ispod njegovog potpisa netko je glagoljicom upisao „pijani osal“. Nije Križanić jedini kojega su naknadno proglasili magarcem, ima još „magaraca“ na zidovima crkve Svete Marije od Škrilinah. Neki su glagoljicom ostavili komentare pojedinih biblijskih prizora na freskama, a ima i prostih komentatora. Uz lik kralja Iruda (židovski kralj Herod) komentatori su Iruda proglasili nečastivim i napali ga se. Skoro pedesetak komentara upisano je uz fresku koja prikazuje dječaka Isusa koji je s drugom djecom došao u hebrejski hram. Mada još dijete, Isus je ovdje prikazan kao učitelj dok su učitelji na fresci prikazani kao neznalice. Ovakav je prikaz očito inspirirao mnoge, uglavnom niz komentatora daje podršku Isusu i izruguju učitelje. Čak dva puta upisan je kratak komentar „Usrali se“. I freska na kojoj je nacrtan Sveti Martin inspirirala je neke komentatore. Glagoljica vezana uz Beram sačuvana je u starim knjigama. Ljubljanski fragment homilijara (na fotografiji, nazvan je tako jer je otkriven u Ljubljani, a potječe iz 13.st.), potječe iz Berma. Nastao je u razdoblju prelaska oble glagoljice u uglatu glagoljicu. Bilješka Vincenca Bernkovića iz Berma iz 16.st. potvrđuje da se homilijar doista nalazio u Bermu. Iz Berma su i Beramski (Ljubljanski) misal iz prve trećine 15.st. (i on se nalazi u Ljubljani) te dva brevijara iz 15.st.