Brod Berge Istra

Ovo je priča o pomorskoj tragediji broda Berge Istra. Brod je napravljen početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća u brodogradilištu Uljanik u Puli. U to je doba trajao rat između Egipta i Izraela pa je plovidba Sueskim kanalom bila onemogućena. Zbog zatvorenog Sueskog kanala, tankeri iz Perzijskog zaljeva morali su ploviti znatno dužim putem, oko cijele Afrike, pa su brodarske kompanije započele naručivati mega tankere. Norveška kompanija Bergesen u vlasništvu Sigvala Bergesena objavila je natječaj za gradnju takvog tankera. Na natječaj se javio Uljanik. Za tadašnja vremena projekt broda sadržavao je niz inovativnih rješenja. Uz sva moderna rješenja postojao je jedan problem - projektirani brod bio je duplo veći od do tada najvećeg broda kojega je napravio Uljanik. Dužina tankera bila je veća od navoza u Uljaniku. Zbog toga se brod radio na dva navoza, polovica na jednom, a druga polovica na drugom. U završnoj fazi polovice su se spojile i zavarile. Osim broda Berge Istra, ista kompanija je od Uljanika naručila brodove Berge Adria, Berge Vanga i Berge Brioni. 

Prvi brod, Berge Istra, dovršen je početkom 1972. Pomorska tragedija desila se na krajem 1975. na plovidbi iz Brazila u Japan. Tada je na brodu bilo 30 pomoraca. Zadnji kontakt s brodom uspostavljen je radio vezom 29.12.1975. Brod je trebao uploviti u japansku luku 05. siječnja 1976. Brodar, umjesto da je odmah alarmirao da nešto nije u redu, alarm je uputio tek kada brod nije ulovio u luku. Zbog toga je potraga za brodom i pomorcima započela tek deset dana od nestanka broda. Potraga nije trajala dugo, obustavljena je već 16. siječnja. Tri dana od prekida potrage japanski ribari spasili su dva pomorca s broda Berge Istra koji su čak dvadeset dana proveli na splavi dok nisu spašeni. Na žalost ostali pomorci nisu imali tu sreću. Do tada je nastalo niz teorija o sudbini broda; neke su bile vjerojatnije, neke su bile iz sfere nadnaravnog. Spašeni španjolski pomorci kasnije su objasnili da su prvo čuli jednu jaku eksploziju, a potom dvije slabije. Do eksplozija je došlo u trenutku kada je varilac vario na palubi. Brodar je učinio još jednu pogrešku - nije povukao ostale tankere proizvedene u Uljaniku. Kasnije su požalili. Godine 1979. nestao je još jedan tanker, Berge Vanga. Niti jedan pomorac s Berge Vanga nije spašen. Jedna od pretpostavki o nastanku tragedije jest kombinacija vrste tereta na brodu i varenja na palubi. Naime, kako se ne bi gubilo vrijeme (i profit) remont broda radio se tijekom plovidbe. Kako brodar nije nikada objavio rezultate istraživanja, ipak je sve ostalo na nagađanju. Ipak je sedamdesetih godina zabranjeno varenje tijekom plovidbe. Naravno, od različitih teorija postoji i ona da je brod namjerno potopljen jer je za Berge Istra isplaćena do tada najveća odšteta na svijetu (18,2 milijuna dolara). Godine 2020. na Pulskom filmskom festivalu prikazan je dokumentarni film o brodu Berge Istra. Autori filma su novinar Hrvatske radio televizije Dražen Majić i novinar Glasa Istre Zoran Angeleski.