Kraljevica – dijelovi grada

U Novom naselju (Homolićevo) nekada su bili voćnjaci, vinogradi, rasla je čak i pšenica. Neobrađene parcele koristile su se za ispašu stoke. U bombardiranju saveznika krajem 2. svjetskog rata teško su stradali dijelovi Kraljevice blizu brodogradilišta; Veli zid, Vrtić.... Na fotografiji se vide posljedice bombardiranja i ruševine hotela Zagreb te kuća na Velom Zidu. Niz objekata bilo je nemoguće obnoviti i tada se Kraljevica proširila na Homolićevo. Ulica kojom se spuštate s magistrale prema centru grada (Placa) zove se Kalina. Ime je dobila po velikoj lokvi (kalini) koja je zatrpana 1951. godine. 

Interesantno je i tumačenje naziva Fara (dio Kraljevice iznad magistrale). Prvi veliki svjetionik sagrađen je na otoku Pharosu (Aleksandrija). Gradnja svjetionika dovršena je negdje oko 280.g.p.n.e. Visina svjetionika bila je od 120 do 140 metara, a navodno se mogao vidjeti i s udaljenosti od 47 km. Aleksandrijski svjetionik je prvi puta stradao u potresu 956. Uslijedila su dva jaka potresa početkom 14.st. koja su ga potpuno uništila. Godine 1480. na ruševinama svjetionika sagrađena je utvrda. Svjetionik u Aleksandriji na Pharosu jedno je od sedam antičkih svjetskih čuda. Stoga ne čudi da je u mnogim svjetskim jezicima neki oblik riječi „pharos“ postao riječ za svjetionik. Hrvatska riječ za svjetionik nema veze s Pharosom, ali zato Kraljevica ima dio koji se zove Fara. Pretpostavlja se na su se na Fari, u doba prije pravih svjetionika na Jadranu, ložile vatre kako bi olakšale plovidbe noću. Tako je ovaj dio Kraljevice imao ulogu „svjetionika“. Na poluotoku Oštro je poznati svjetionik - Lanterna. Riječ Lanterna nastala je od talijanske riječi za svjetiljku, a korijene ima u latinskom i grčkom.