Žarni grobovi - analiza

Nekima će se ova tema činiti morbidnom, no neke će zainteresirati. Inspirirao me je katalog br.82 „Na početku je bila peć“ Arheološkog muzeja Istre. O arheološkom istraživanju odmah do zgrade Arheološkog muzeja Istre više možete pročitati ovdje. U trećem sloju sonde (6.st.p.n.e.) na ovoj lokaciji otkrivena su tri žarna groba s ostacima žene nepoznate starosne dobi, muškarca u dobi od četrdesetak godina i djeteta u dobi od 1-3 godine. Mi laici mislimo da žarni grob sadrži isključivo pepeo pokojnika pa nam je teško zamisliti da je stručnjacima moguće utvrditi niz činjenica iz žarnih grobova. Griješimo! Tijela su se spaljivala na lomačama. Spaljivanjem se kosti mijenjaju; mijenja se njihov sastav,  boja, kosti postaju lomljive. Nakon spaljivanja pepeo se sakupio, najčešće se stavljao u posudu (urnu) koja se zatim pokapala. Prikupljanje ostataka, dugo razdoblje pod zemljom, te postupak arheološkog otkrivanja spaljenih ostataka dodatno mogu nanijetu štetu malobrojnim sačuvanim ostacima. 

Kod nalaza paljevinskog groba prvo je važno pažljivo odijeliti ostatke pokojnika od drugih ostataka (keramika, životinjske kosti...). U žarnim grobovima se često pronalaze djelići kostiju koji stručnjacima omogućuju neka saznanja o pokojniku. Češće se mogu pronaći sitne kosti stopala i ruku. Vjerojatno se tijelo umrle osobe stavljalo na lomaču tako da je vatra nanosila stopalima i rukama najmanje štete. Osim toga, ovo su dijelovi tijela s najmanje masnih naslaga što je također utjecalo na jačinu vatre. Nakon odvajanja kostiju od drugih ostataka, potrebno je odrediti pripadaju li svi pronađeni djelići kosti istoj osobi; osobi iste dobi, spola, visine. Tako se utvrđuje da li je u urni pepeo jedne ili više osoba. Na osnovu boje kostiju može se zaključiti kolika je bila temperatura plamena. Kosti smeđe boje upućuju na lomaču (ili dio lomače) s nešto nižom temperaturom. Kost postaje crne boje na temperaturi od 300 stupnjeva. Kod temperature od 600 stupnjeva kost postaje sive ili plave boje. Na temperaturi iznad 600 stupnjeva kost postaje bijela jer je u potpunosti oksidirala. Kosti istog pokojnika mogu imati različite boje; ovisno o temperaturi kojoj je pojedini dio tijela bio izložen. Određivanje spola moguće je samo ako se pronađu ostaci kostiju specifični za ženski ili muški spol. Morfološke promjene na pronađenim ostacima ponekad omogućuju približno određivanje dobi pokojnika. U jednom grobu otkriveni su ostaci djeteta. Djetetu je određena dob od 1-3 godine na osnovu pronađenog ostatka vratnog kralješka i zuba koji se tijekom života mijenjaju. Kod djeteta je otkriveno područje nastanka nove kosti na ulomcima čeone i zatiljne kosti. Uzroci mogu biti razni: trauma, anemija, meningitis, tuberkuloza, rahitis.... Točnu patologiju nije bilo moguće utvrditi no poznato je da je dijete imalo neku infekciju i krvarenje.