Savudrija - Stancija Grande

Ispočetka su ovo imanje svi zvali Borozija. Naime, u 18.st. vlasnik imanja bila je obitelj Borisi koja je imala posjed i u Funtani. U to doba na imanju je bila znatno manja zgrada. Godine 1819. imanje je kupila obitelj grofova Fabris. Na imanju su Angelo Fabris i njegova supruga Mariana sagradili veću ladanjsku vilu, zatim kuću za sve one koji su radili na imanju i gospodarske zgrade. Ovdje su uzgajali dudove svilce pa je posađeno mnogo stabala duda. Cijelo imanje je tada dobilo ime Stancija Grande (Velika stancija). Godine 1877. Angelo Fabris prodao je imanje Carlu Cesareu, zemljoposjedniku i brodovlasniku iz Trsta. Imanje je tada preimenovano u Villa Cesare. Angelo Fabris postao je voditelj imanja koje se i dalje bavilo uzgojem dudovog svilca. Carlo Cesare dodatno je povećao kompleks, sagradio visoki toranj i prelijepo uredio unutrašnjost vile. 

Zapadno krilo vile bilo je namijenjeno članovima obitelji Cesare, dok je istočno krilo bilo namijenjeno slugama i radnicima na imanju. Vila je imala vodu jer je ispred tornja na imanju napravljen manji vodotoranj. Oko vile je bio predivan vrt s paviljonom, a u vrtu su, početkom 20.st., bile egzotične ptice u krletkama. Savudrija je dobila struju 1936., no struja je u vili Cesare bila uvedeno znatno ranije. Vila Cesare nije bila jedina u Savudriji, na ovom području nalazilo se nekoliko vila bogatih obitelji, a nerijetko se u njima nudio smještaj malobrojnim turistima početkom 20.st. Obitelj Cesare uredila je dvije vile, vilu Lotta i vilu Ziani, upravo za iznajmljivanje. U Drugom svjetskom ratu obitelj Cesare napustila je ovo predivno imanje. Od 1943. do 1945. tu je bio stožer njemačke obalne straže. Od 1945. do kraja osamdesetih na imanju je bila Jugoslavenska ratna mornarica. Od tada na žalost imanje propada. Stručni tim Hrvatskog restauratorskog zavoda proveo je na stanciji 2010. konzervatorsko-restauratorska istraživanja. Konzervatori su otkrili predivne oslikane zidove. Neke od zidnih slika na zapadnom krilu vile oponašale su izgled svilenih i papirnatih tapeta, koje su bile moderne u 19.st. Dio zidnih slika nastao je u 20.st.