Zvoneće je poznato po zvončarima, a znalci ga znaju i po zvonejskim njivama. Zvonejske njivi prostiru se na šezdesetak hektara, a čine ih mnogobrojne terasaste čestice između kojih su potporni
zidovi. Pretpostavlja se da su ljudi napravili ovakve „terase“ negdje između
15. i 17.st. Poput terasastih čestica u Bakarskom zaljevu i ove u
Zvoneću bile su gotovo posve obrasle. U novije vrijeme započeo je projekt
navodnjavanja koji je omogućio i bolju obranu od požara, ali i povratak stare
autohtone vrste vinove loze, jarbola, na Zvonejske njivi.
Kao što to obično
biva u Hrvatskoj, da nema grupe entuzijasta ne bi bilo ni povratka jarbole u ovaj
kraj. Od zaborava, jarbolu su spasili članovi Udruge proizvođača grozja i vina
Jarbola koji su počeli obnavljati prezide i saditi jarbolu. Od 2004. posađeno
je nekoliko tisuća trsova jarbole. Lokalni vinari od jarbole rade kvalitetno ino i
pjenušac.
Zvoneće je poznato po zvončarima, a znalci ga znaju i po zvonejskim njivama. Zvonejske njivi prostiru se na šezdesetak hektara, a čine ih mnogobrojne terasaste čestice između kojih su potporni
zidovi. Pretpostavlja se da su ljudi napravili ovakve „terase“ negdje između
15. i 17.st. Poput terasastih čestica u Bakarskom zaljevu i ove u
Zvoneću bile su gotovo posve obrasle. U novije vrijeme započeo je projekt
navodnjavanja koji je omogućio i bolju obranu od požara, ali i povratak stare
autohtone vrste vinove loze, jarbola, na Zvonejske njivi.
Kao što to obično
biva u Hrvatskoj, da nema grupe entuzijasta ne bi bilo ni povratka jarbole u ovaj
kraj. Od zaborava, jarbolu su spasili članovi Udruge proizvođača grozja i vina
Jarbola koji su počeli obnavljati prezide i saditi jarbolu. Od 2004. posađeno
je nekoliko tisuća trsova jarbole. Lokalni vinari od jarbole rade kvalitetno ino i
pjenušac.
Nema komentara:
Objavi komentar