Bakar – prezidi i Bakarska vodica

Možete li zamisliti Bakarski zaljev pun prezida, malenih terasa ograđenih suhozidom na kojima se uzgajala vinova loza? Tako je nekada izgledao cijeli Bakarski zaljev, od mora pa sve do vrha brda oko zaljeva bili su prezidi. Težak je bio život primoraca; škrta zemlja, puno kamenja... Svaku malu površinu zemlje trebalo je dobro očistiti od kamenja. Od povađenog kamenja radio se suhozid oko čestice. Suhozid nije bio samo međa, njime se štitila vinova loza od bure i onemogućavalo se jakoj buri da otpuše zemlju. Kako bi čestica bila plodnija, zemlju su ljudi znali izdaleka nositi u košarama na leđima. Na Bakarskim prezidima osim vinove loze uzgajale su se masline, smokve, bilo što što je omogućavalo prehraniti obitelji. 

Bakarska vodica je pjenušac koji se radio od sorti bijelog grožđa; najviše od beline, mada je znalo biti i malo žlahtine, muškata bijelog.... Bakarska vodica se radila odavno, na području od Bakra pa do Praputnjaka. Carica Marija Terezija poticala je sadnju vinograda pa su svi koji su zasadili novi vinograd bili pošteđeni plaćanja poreza u prvih pet godina. Vjerojatno je recept proizvodnje pjenušca dobiven od Napoleonovih vojnika ili ga je netko donio direktno iz Francuske. Ovim malim vinogradima često su se bavili svi članovi familije, a i prezide se često moralo popravljati. Uzgoj vinove loze i proizvodnja Bakarske vodice trajali su do početka 2. svjetskog rata. Tada su novi propisi onemogućili daljnji opstanak bakarskih prezida; maleni vinogradi su se zapustili, propali su prezidi, a korov je sakrio nekadašnje pokušaje da se na škrtoj zemlji nešto posadi. Zahvaljujući trudu članova udruge Dolčina započela je obnova bakarskih prezida. Teren onemogućuje uporabu bilo kakve mehanizacije pa se prezidi obnavljaju ručno. Projekt obnove započeo je 2001. godine, a prve sadnice posađene su 2002. Godine 2007. organizirana je prva degustacija prave Bakarske vodice. Na žalost količine su vrlo male. Danas je zasađeno nekoliko tisuća trsova, dok je nekada u Bakarskom zaljevu raslo njih oko 100.000.