Zamislite veliku parcelu sa smiljem u cvatu, s obiljem žute boje poput zlata. Predivno! Ekološka plantaža smilja (fotografija preuzeta s web stranica Natura Consulting) nalazi se u blizini Zračne luke Krk. Plantaža se prostire na 80,000 m2 i na njoj raste 360.000 sadnica smilja. Uz plantažu je destilerija u kojoj se proizvodi eterično ulje i hidrolat. Plantaža se, uz prethodnu najavu, može posjetiti. Priča o smilju puna je zlata, sunca i vječnosti. Primorsko smilje ili sredozemno smilje (lat. Helichrysum italicum) cvjetnica je iz roda Helichrysum. Riječ „Helichrysum“ nastala je od grčkih riječi “helios” i “chrysos” (sunce i zlato). Biljku zovu i “immortelle” (francuski: besmrtan) i “everlasting” (engleski: vječan). Naime, cvjetovi smilja su vječni; zadržavaju predivnu žutu boju dugo vrijeme nakon branja.
Smilje ima ulogu i u jednoj drugoj „vječnosti“ jer ima anti-age učinak. Sve oko smilja je vječno, pa i njegova uporaba. U Odiseji, Homer govori o Odiseju koji nakon brodoloma dolazi na feničku obalu i upoznaje Nausikaju, feničku princezu. Tajna njezine ljepote bila je u korištenju ulja od smilja. Aristotelov učenik, Teofrast iz Ereza (4-3.st.p.n.e.) hvalio je učinak smilja kod liječenja opeklina i uboda ili ugriza otrovnih životinja. Pedanije Dioskorid, grčki liječnik i farmakolog, u djelu „O ljekovitim tvarima“ hvali smilje zbog diuretičkih svojstva, primjene kod išijasa, hernija, ugriza zmija... Danas se ekstrakt smilja najčešće miješa s drugim uljima te se koristi kod hematoma, ožiljaka… Smilje ima analgetsko, antibakterijsko, protuupalno, diuretsko, fungicidno djelovanje... I ne, nisam nabrojala sve učinke. Osim toga, smilje se koristi za proizvodnju parfema, za njegu zrele i suhe kože... Prilikom destilacije smilja, kao nusprodukt nastaje hidrolat (cvjetna vodica) koji također ima terapeutska svojstva.
Nema komentara:
Objavi komentar