Krk – sveti Šinšer

Na Šotoventu na otoku Krku, kraj sela Brusići, nekada se nalazila ranosrednjovjekovna kapela Svetog Šinšera s grobljem. Kapela je bila jednobrodna, s izbočenom polukružnom apsidom. Zapis o kapeli datira iz 1565. godine kada je biskup Petar Bembo bio u vizitaciji. Biskup je tada zapisao da kapela Svetog Šinšera više ne postoji i da su vidljive samo ruševine. Ovo je ujedno i jedini pisani trag o kapeli Svetog Šinšera. Ukoliko vas zanima zašto se zapadni dio Krka zove Šotovento, naziv je nastao od talijanskih riječi „sotto“ (ispod) i „vento“ (vjetar). Naime brežuljci oko Šotoventa ovaj dio otoka djelomično štite od bure pa je Šotovento (ispod vjetra) u zavjetrini. 

I sveti Šinšer je zagonetka jer ne postoji svetac koji se zove Šinšer. Tajnu svetog Šinšera odgonetnuo je Branko Fučić o čemu je pisao u knjizi "Terra incognita". U razgovoru sa starijim stanovnicima sela Brusići čuo je da su još početkom 20.st. žene odlazile do ruševina kapele svetog Šinšera i molile se da ozdravi bolestan član njihove obitelji. Riječ „Šin“ je nastao od jezika kojim su govorili Vlasi, a značila je – svet. Riječ „Šer“ je nastala od Sergius, koji se u čakavskom dijalektu izmijenio u Serj ili Šerj, a s vremenom se izgubilo slovo „j“. Tako je Šinšer zapravo sveti Sergije, a utjecaj Vlaha je lako objašnjiv. Zbog rijetke naseljenosti ovog dijela otoka Krka, Frankopani su u 15.st. na Šotovento naselili Vlahe. Mada je kapela već u 16.st. bila samo ruševina, vjerovanje u svetog Šinšera trajalo je još stoljećima.