Među mnoštvom eksponata u Arheološkom muzeju Istre i
Augustovom hramu vidjeti ćete veće ili manje fragmente antičkih sarkofaga pronađenih
u Puli u kojoj su se sarkofazi počeli koristiti u drugoj polovici 2.st. Većina sarkofaga
bila je izrađena od kamena vapnenca u lokalnim radionicama no uvozili su se i
mramorni egejski sarkofazi i mramorni sarkofazi iz Atike. Iznimno, godine 2020.
kraj Amfiteatra je otkriven olovni sarkofag s posmrtnim mlađeg muškarca. Na nekim od pronađenih dijelova može se pročitati ime
pokojnika. Sarkofazi su često bili ukrašeni erotima (mali bogovi ljubavi),
reljefnim prikazima iz grčke mitologije, sfingama, a na nekima su bile
isklesane glave pokojnika.
Zahvaljujući sačuvanim natpisima danas se zna da je u
2.st. u jednom sarkofagu bila pokopana Cincia Aphrodisia, u drugom je bio pokopan
Catusius, a u trećem duumvir Aelius Octavus. U 3.st. u sarkofazima su pokopani Coelia Felicissima i Aurelius čiji je sarkofag bio kraj Dvojnih
vrata. U Augustovom hramu izložen je dio stjenke sarkofaga s
reljefnim prikazom bitke kod Matarona (bitka između Grka i Perzijanaca). U vrijeme starog Rima nije bilo dopušteno pokapanje
unutar gradskih zidina. Nekropole su se nalazile uz ceste koje su vodile iz
grada, a važnost i bogatstvo umrlih osoba diktirali su položaj grobnice. Kako
su se u sarkofazima pokapali članovi bogatijih obitelji, logično je da su
fragmenti većine sarkofaga otkriveni odmah do gradskih zidina; kraj katedrale,
Herkulovih vrata, Dvojnih vrata, na lokaciji Sveti Teodor...
Nema komentara:
Objavi komentar