Brseč – zidine i kaštel

U doba kada je Istra bila podijeljena na mletački i austrijski dio, Brseč je bio krajnja južna točka austrijskog dijela Istre. Već je obližnji Plomin pripadao Veneciji. Naravno da je u takvim prilikama obrana Brseča bila izuzetno važna. Precizni podaci nisu poznati no vjeruje se da je kaštel u Brseču sagrađen u 14.st., a tek negdje tijekom 15.st. oko kaštela se postepeno počeo razvijati gradić. Mada je Brseč stradao u Uskočkom ratu, očito je brzo obnovljen. Naime, izgled Brseča u 17.st. zabilježen je na Trostovom bakrorezu (knjiga Johanna Weicharda Valvasora iz 1679. godine). Na bakrorezu se vide obnovljene zidine, kaštel i dvije kule, od kojih se jedna nalazila uz kaštel. U kaštelu je boravio namjesnik Pazinske grofovije, a ispod njega bili su vrtovi u kojima su stanovnici uzgajali ono što im je bilo neophodno za život. 

Tijekom 18.st. mijenjaju se političke prilike pa mahom zidine i kule prestaju imati neku veću važnost. Tada se i u Brseču prestaju obnavljati zidine. Ubrzo se na temeljima zidina počinju graditi kuće. U drugoj polovici 19.st. ruševan kaštel kupili su brat i otac književnika Eugena Kumičića (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.). Oni su srušili kaštel i na njegovim temeljima sagradili kuću. Od nekadašnje zaštite grada sačuvana je samo jedna kula koja je današnji zvonik župne crkve. Od kaštela je do danas sačuvana samo gospodarska zgrada, kašća, u kojoj se prikupljala desetina. Zidine koje su štitile grad najvećim dijelom danas ne postoje, vide se tek mjestimično, a najbolje sačuvan dio zidina možete vidjeti iza župne crkve.