Gračišće – kula

Kada dođete u Gračišće vidjeti ćete samo manji dio zidina koje su nekada štitile gradić. Vjerojatno su prve zidine štitile manju površinu, a bile su sagrađene početkom 14. stoljeća. Na nekim kućama uz vanjski rub naselja postoje puškarnice koje po obliku odgovaraju izgledu puškarnica iz razdoblja od 12. do 14. stoljeća. Širenje Gračišća krajem 15. i početkom 16. stoljeća dovelo je do obnavljanja gradskih zidina i tada je vjerojatno obujam zidina povećan. Za uvid u nekadašnji izgled gradića interesantan je model Gračišća kojeg u rukama drži kip Svetog Vida u crkvi Svete Marije na Placu, a napravljen je 1633. godine. Vjeruje se da se kip nekada nalazio u staroj župnoj crkvi Svetog Vida (na njezinom mjestu je kasnije sagrađena današnja župna crkva). Model prikazuje renesansnu kulu na južnoj strani grada. Kula je naravno tada bila puno viša no danas, a na vrhu je imala krov. Gradnja kule dovršena je 1500. godine, a njezine puškarnice bile su prilagođene korištenju topova. Do gradskih vrata nalazila se pravokutna kula dok je ispred gradskih vrata bio propugnakul koji je bio niži od kule (propugnakul je mjesto po kojem su hodali stražari, a imao je prsobrane). 

Tada se u grad ulazilo prolaskom kroz dvoja gradska vrata. Manja vrata su vodila kroz propugnakul do drugih gradskih vrata (ova vrata su sačuvana do danas). Čak i biskup Tommasini (1595-1655) opisuje Gračišće kao tvrđavu. Valvasorova grafika Gračišća iz 17. stoljeća nastala je nešto kasnije od modela u rukama sveca iz 1633. Na grafici je vidljivo da je već tada okrugla kula dijelom porušena, a propugnakul je nestao. Očito je Gračišće doista bilo neosvojivo.  Tako se 1600. godine glavar Gračišća u pismu nadvojvodi Ferdinandu hvali se da je Gračišće najjača utvrda Pazinske knežije (Gračišće nije bilo pod vlašću Venecije, godine 1342. ušlo je u sastav Pazinske knežiie, a 1374. Pazinska knežija došla je pod vlast Habsburgovaca).