Okolica Barbarige ne prestaje iznenađivati. Još je početkom 20. stoljeća H. Schwalb otkrio ostatke antičke vile kraj Barbarige. Schwalb je pretpostavio da je vila iz julijsko - klaudijskog razdoblja, kao i da je bila podijeljena na ljetni i zimski dio te da je sastavni dio ovog imanja bila velika uljara. Mali dio uljare djelomično je iskopan 1953. (arheolog Štefan Mlakar) no detaljnije istraživanje tada nije provedeno i nalazište je potom opet zaraslo. Godine 2024. nalazište je opet raskrčeno i počela su nova arheološka iskopavanja koja će, s obzirom na veliku površinu koju treba istražiti, tko zna koliko godina potrajati. Arheolozi smatraju da je riječ tek o malom dijelu kompleksa iz 1.st.n.e. koji se prostirao od obližnje antičke luke pa sve do antičke vile. Uljara se koristila do 6. stoljeća, ali je s vremenom njezin kapacitet postao manji. Velikim uljarama u antici smatrale su se uljare koje su imale pet ili šest tijesaka, no ova kraj Barbarige imala ih je dvanaest.
S ovoliko tijesaka ovo je najveća antička uljara na europskom dijelu nekadašnjeg Rimskog carstva, dok se jedna još veća uljara nalazi u Sjevernoj Africi. Kraj Barbarige su 2022. imali posla i podvodni arheolozi jer su kraj plaže Stara Barbariga istraživali antički mol za kojeg se do tada nije znalo. Mol je bio dugačak 57 metara, širok od 16 do 24 metra, a bio je u obliku slova L. Mol je građen od ogromnih kamenih blokova. Prilikom ovog podvodnog istraživanja pronađeni su i ostaci amfora, većinom proizvedenih u Fažani, kao i ostaci posuđa i građevinske keramike. Većina tih predmeta datirana je u 1. stoljeće. Naravno, i mol je bio sastavni dio kompleksa jer je koristio za transport maslinovog ulja iz uljare. Računa se da se cijelo imanje (antička luka, uljara i vila) prostiralo na površini od oko 900 hektara te da je pripadalo jednom vlasniku. Fotografija je s izložbe "Vinogradarstvo i maslinarstvo Istre u antici" u amfiteatru u Puli.
Nema komentara:
Objavi komentar