Mada sam kaštel u Pazu već spominjala, vrijedi ga ponovno spomenuti, ovaj puta s malo više detalja. Pretpostavlja se da je ime Paz nastalo od riječi Pas ili Passberg, jer je utvrda nastala uz nekada važan prometni pravac kojim se iz pravca Boruta moglo stići do Boljunskog polja. S pravom koristim riječ „utvrda“ jer je u početnoj fazi kaštel doista imao isključivo obrambenu ulogu. Bilo je to negdje u 12. stoljeću. Cijeli feud je prvo pripadao Svetom Rimskom carstvu njemačkog naroda. Zatim su vlasnici postali akvilejski patrijarsi. Patrijarsi su u 13. stoljeću imenovali kao gospodara Paza nekog Friza (Fricila) koji se prozvao Frizom „od Paza“. Obitelji „od Paza“ u 14. stoljeću gubi se svaki trag, a Paz u tom stoljeću prvo pripada grofovima Goričkima pa zatim, od 1374. godine, Habsburgovcima (postaje dio Pazinske knežije). Ubrzo su vlasnici Paza postali članovi obitelji Walderstein, oni isti koji su bili i vlasnici kaštela u Račicama.
Već je tada Paz postao kaštel jer je obitelj Walderstein uz utvrdu dogradila rezidencijalni dio. Udajom Barbare Walderstein za Bernardina Barba, vlasnik kaštela Paz postala je obitelj Barbo. Obitelj je bila vlasnik i kaštela Kožljak, kaštela Possert, a u 17. stoljeću sagradili su ladanjski kaštel Belaj. Ostaci kaštela u Pazu kakvog znamo danas zapravo su djelo Messalda Barba, Barbarinog sina. Godine 1570. Messaldo je dovršio obnovu kaštela, kojom je kaštel gotovo u potpunosti postao rezidencijalno zdanje, a dio kaštela bio je namijenjen gospodarstvu. Čak je i postojeća utvrda preuređena u dio za stanovanje, dok je nova kvadratna kula sagrađena na jugozapadnoj strani kompleksa. Dio godine Messaldo je živio u njegovoj kući u Trstu, no većinu godine provodio je u Pazu. Messaldo nije baš dugo uživao u Pazu, pogubljen je na trgu u Ljubljani 24. ožujka 1589. godine, nakon završenog sudskog procesa (protestant Messaldo ubio je vlastitog sina Kastelmana koji je ostao vjeran katoličanstvu). Francesco Carlo Barbo prodao je kaštele Paz, Belaj i Kožljak 1668. godine princu Auspergeru.
Nema komentara:
Objavi komentar