Kaštel u Hreljinu (ostaci kaštela nalaze se blizu groblja) izgubio je na važnosti izgradnjom Karolinške ceste. Cesta je dovršena 1728. godine i spojila je Karlovac s Bakrom i Rijekom. Kako je kaštel bio dosta udaljen od ceste, stanovnici su se počeli seliti na novu lokaciju, uz Karolinšku cestu. Tako je nastao današnji Hreljin. Zadnji stanovnici napustili su kaštel 1790. godine. Već četiri godine kasnije (1794.) dovršena je u Hreljinu crkva Svetog Jurja. U crkvi se čuvaju relikvijar svete Ursule i pokaznica (liturgijska posuda u koju se stavlja posvećena hostija) koja je dar Barbare Frankopan.
Pokaznica Barbare Frankopan napravljena je oko 1489. godine u nekoj mletačkoj zlatarskoj radionici. Pokaznica se sastoji od staklene posudice s postoljem za hostiju učvršćene u predivno napravljen stalak. Na podnožju pokaznice nalazi se natpis po kojem se zna da je pokaznicu darovala Barbara Frankopan 1489. godine u spomen na njezinog preminulog supruga Vuka Brankovića. Što se tiče relikvijara Svete Ursule, relikvijar je u obliku poprsja ove svetice. Napravljen je negdje krajem 14. ili početkom 15. stoljeća. Relikvijar je jako sličan relikvijaru Svete Ursule koji se nekada nalazio u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci, ali je u Drugom svjetskom ratu odnesen u Italiju (danas se nalazi u Udinama). Vjeruje se da je relikvijar iz Hreljina možda kopija onoga iz Rijeke, čak je moguće da je napravljen u istoj radionici u kojoj je napravljen i relikvijar iz Rijeke. Štoviše, popis inventara crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1457. navodi dvije velike srebrne pozlaćene glave (relikvijar koji je danas u Udinama i možda baš ovaj u Hreljinu).
Nema komentara:
Objavi komentar