Fažana – staro groblje

Novo fažansko groblje nalazi se oko dva kilometra van Fažane, na Galižanskoj cesti, a njegova je gradnja započela 2013. godine. Staro groblje se nalazi odmah do stare jezgre Fažane i ono je otvoreno 1903. godine. Crkvica na starom groblju posvećena je Svetom Ivanu Apostolu. O crkvi nema puno podataka no pretpostavlja se da je sagrađena negdje u 16. stoljeću. Početkom 20. stoljeća provedena je obnova crkve i tada su uklonjeni detalji iz ranijih faza crkve. Crkvica je jednobrodna, jednostavna i ima tri oltara. Već na ulazu u staro groblje dočekati će vas ploča s naputkom da se ovdje nalaze i grobnice obitelji Ferro, obitelji Marinkovich i grobnica Antonia Tessera. Grobnice vrijedi pogledati. Na crkvenom pročelju nalaze se dvije grobnice. Odmah do crkvenih vrata nalazi se nadgrobna ploča Ernesta Zaneia (1861.-1926.), nekadašnjeg fažanskog župnika. S lijeve strane pročelja je grobnica svećenika AntoniaTessera (Galižana, 1770. - Fažana, 1840.). Antonio Tesser je bio prvi učitelj u fažanskoj školi (škola se tada nalazila na trgu koji se i danas zove Trg stare škole). Po dostupnim podacima ovo je bila prva javna škola na području nekadašnje mletačke Istre i Kvarnera koju je otvorila vlast Austrije (škola je otvorena 1817. godine). Tesser je podučavao čitanje i pisanje, računanje i vjeronauk. Kada je Tesser godinu dana kasnije postao nadžupnik (arciprete), njegov rad u školi nastavio je učitelj Giuseppe Mattassi iz Brtonigle.

Obitelji Ferro i Marinkovich (Marincovich) bile su među obiteljima koje su bile važne za gospodarstvo i općenito razvoj Fažane i njezinog turizma. Veliki poticaj u razvoju Fažane bila je i kupnja Brijuna od strane Kupelwiesera te uređenje Brijuna u elitni raj. Marinkovichi, koji su stigli u Fažanu s Komiže 1866. godine, otvarali su restorane, hotele, tvornice (hotel „Hotel Cafe Zum neuer Molo“, restoran Belvedere, tvornica octa i bombona., tvornica likera i destilerija, …). Osim toga, Rodolfo Marinkovich je bio i fotograf kome se može zahvaliti na velikom broju fotografija Fažane. Obitelj se bavila i izdavaštvom, a niz Rodolfovih fotografija tiskali su kao razglednice i tako promovirali ne samo Fažanu nego i obiteljski posao. Kada je u Puli 1913. osnovana kompanija Adria film, Rodolfo postaje njihov snimatelj. Godine 1947. nacionalizirana je njihova imovina, a mnogobrojni članovi obitelji otišli su u Italiju.