Nekoć su Ćići, stanovnici Ćićarije, bili polunomadi. Uglavnom
su živjeli od stočarstva. Za vrijeme ljetnih mjeseci, pastiri sa stadima
boravili su na Ćićariji, no oštre zime u ovom dijelu Istre prisiljavale su ih na privremeni
odlazak prema jugu poluotoka. Ova privremena seoba prema jugu obično se odvijala po utabanim sporednim
stazama. Neke od ovih staza i danas ljudi zovu Ćićke staze.
Pastiri s
Ćićarije katkad bi stigli na sam jug Istre. Kada bi zatoplilo, istim tim stazama pastiri i stoka
vraćali su se natrag, na Ćićariju. Ponekad bi im se pridružili pastiri s juga
Istre, kako bi umjesto suše i slabe ljetne vegetacije na jugu stoka pasla na zelenim
padinama Učke i Planika. Ćići su, zbog ovakvog načina života, tek negdje u 16.st.
počeli graditi kuće. Do tada su uglavnom živjeli u kolibama. Neke Ćićke staze bile su u uporabi još početkom
20.st. kada je na Ćićariji bilo oko 20.000 ovaca.
Nekoć su Ćići, stanovnici Ćićarije, bili polunomadi. Uglavnom su živjeli od stočarstva. Za vrijeme ljetnih mjeseci, pastiri sa stadima boravili su na Ćićariji, no oštre zime u ovom dijelu Istre prisiljavale su ih na privremeni odlazak prema jugu poluotoka. Ova privremena seoba prema jugu obično se odvijala po utabanim sporednim stazama. Neke od ovih staza i danas ljudi zovu Ćićke staze.
Pastiri s Ćićarije katkad bi stigli na sam jug Istre. Kada bi zatoplilo, istim tim stazama pastiri i stoka vraćali su se natrag, na Ćićariju. Ponekad bi im se pridružili pastiri s juga Istre, kako bi umjesto suše i slabe ljetne vegetacije na jugu stoka pasla na zelenim padinama Učke i Planika. Ćići su, zbog ovakvog načina života, tek negdje u 16.st. počeli graditi kuće. Do tada su uglavnom živjeli u kolibama. Neke Ćićke staze bile su u uporabi još početkom 20.st. kada je na Ćićariji bilo oko 20.000 ovaca.
Nema komentara:
Objavi komentar