Pravni status Labina i njegovih stanovnika definiran je 1442. godine. Uz sve ostale obaveze prema mletačkom predstavniku u Labinu, stanovnici Labina morali su mu davati i dio vina. Tada bi podestat to isto vino prodavao drugim ljudima, a novac bi naravno ostajao njemu i Veneciji. Tako dolazimo do 8. ožujka 1768. Podestatu Pasqualigu istekao je mandat pa je otišao u Veneciju. U Labinu je ostala njegova supruga Donna Angelica koja, zbog visoke trudnoće, nije mogla krenuti na put.
Donna Angelica uvela je promjene koje su dovele do prave pobune. Umjesto dotadašnje cijene za vino (4 solda) gospođa je odlučila prodavati vino po cijeni od 6 solda. Tada je Labinjanima „puknuo film“ i zavladali su neredi. Naoružane stanovnike predvodili su Načinović iz Vetve, Gobić iz Labina, Massalin iz Plomina i braća Diminić iz Labina. Pobunjenici su pred kućom Donne Angelice vikali, prijetili oružjem, žene su „začinile“ atmosferu optužujući podestaticu za sve i svašta, pa se moglo čuti i da je dotična kurvetina, kobila.... Podestatica je na koncu spustila cijenu na 5 solda, a Vijeće Mletačkog Senata poslije je dugo vodilo istragu o neredima u Labinu. Priču o Donni Angelici i labinskoj pobuni pronašla sam u knjizi Miroslava Bertoše "Istra, Jadran, Sredozemlje - Identiteti i imaginariji".
Nema komentara:
Objavi komentar