Valierova vizitacija – Buzet i okolica

Želite li pročitati više o izvještajima s vizitacija (moja omiljena tema) u pretraživač na blogu (na desnoj strani) upišite riječ – vizitacija. Zabaviti ćete se! U drugoj polovici 16.st. Augustin Valier, biskup iz Verone, u svom izvještaju s vizitacije poprilično se okomio na niz istarskih svećenika, ali i na stanje koje je zatekao u pojedinim župama. Na meti su mu se, između ostalog, našli i svećenici koji su voljeli potegnuti iz čaše. Posebno mjesto u izvještaju dobio je buzetski župnik Bonifacije Sotolić čiji je brat imao gostionicu u Buzetu. Gostionica je bila negdje blizu gradskih vrata. Valier je izvijestio crkvu da je župnik u gostionici bio čest gost. Valier za Mihovila Lazarića, svećenika iz Zrenja, piše da je pijanac i da ima ljubavnicu. U izvještaju nije bio pošteđen ni svećenik iz Vrha, inače Motovunac, Marko de Gasparinis. Izgleda da je Marko de Gasparinis bio dobro baždaren jer je i sam tumačio da veću količinu alkohola koju je mogao konzumirati bez većih posljedica, može zahvaliti njegovoj snažnoj naravi. 

Valieru nisu bili meta samo svećenici nego i pokoji stanovnik – grešnik. Valier je spomenuo Lokonicu, ženu iz Vrha, koja ne ide na sakramente i čija je kćer ostala u drugom stanju u bludu. Nije mu promaknula ni Lucija Prokočica iz Bresta (pretpostavljam da je riječ o Brestu pod Žbevnicom) koja već godinama ne ide u crkvu, a bila je svojedobno i u zatvoru. U izvještaju se nalazi i zapis o liječničkoj brizi u Buzeštini. Jedan ranarnik, Bartol Greblo, živio je u Roču, a drugi u Buzetu gdje je bila bolnica. Naravno da je u izvještaju posebno mjesto zauzimao popis crkvenih objekata i njihovo stanje. Buzetska župa je imala 22 crkve, Humska je imala 6, Račice 5, Draguć 6... Izvještaj navodi da je većina crkava vrlo mala i nedovoljna za vjernike. Valier je posjetio i mjesna groblja, ali je zapisao da su groblja uglavnom svugdje lijepo održavana. Interesantno je da je većina crkava za koje je Valier u izvještaju napisao da su u lošem stanju, nakon vizitacije vrlo brzo obnovljena. Sve ove podatke pronašla sam u knjizi Branka Fučića "Iz istarske spomeničke baštine".