Istra i zime

Na Učki snijega može biti i do metar i pol. No nije hladno samo na Učki, hladna je katkad i Ćićarija. Pazin je zimi hladan, ljeti vruć, ali se znaju i drugdje zabilježiti temperature koje su nam obično nespojive s Istrom. Dana 16. veljače 1956. u Pazinu je bilo -21,6 °C . Noviji hladni „rekord“ u Puli izmjeren je 12. veljače 1929. kada je temperatura bila -12,0 °C. U daljoj prošlosti teško je pratiti kakve su bile zime u Istri, ali postoje zapisi koji spominju velike hladnoće na sjeveru Italije ili u Hrvatskom primorju pa nije teško zaključiti da su te zime i u Istri bile ledene. U nekoliko navrata stari dokumenti i zapisi spominju zaleđenu venecijsku lagunu i rijeku Po ili zaleđeno Jadransko more da su se čak zaprežna kola mogla kretati po zaleđenoj morskoj površini. Jedna od najhladnijih zima u Europi bila je ona 763./764. godine kada su se rijeke zaledile već u listopadu. 

Godine 829. ljude su po zaleđenom Jadranskom moru vukli konji sa sanjkama. Malo „ledeno doba“ trajalo je od sredine 16.st. pa do sredine 19.st. Godine 1561. i 1562. na Krku je zabilježena jaka zima s katastrofalnim posljedicama. Dana 17. siječnja 1561. na Krku je počeo padati snijeg koji je bez prestanka padao četiri dana pa su ljudi bili zatrpani u kućama. Zime 1607./1608. ledilo se vino u bačvama u Padovi, a 1620. stari zapisi spominju led u vinskim bačvama na Krku. Godine 1723. u veljači je danima padao snijeg, a te je godine snijeg u Hrvatskom primorju padao čak u svibnju. Zna se da je bila užasna zima 1739./1740. kada su hladnoće trajale 8 mjeseci, a u Padovi je padao snijeg još u svibnju. Godina 1782. imala je hladnu veljaču kada je pet vojnika na trgu Ponte Rosso u Trstu umrlo od hladnoće pa su iduće godine za čuvanje straže u zimskom razdoblju u Trstu traženi ljudi iz Istre. Godine 1929. hladnu je zimu zabilježio i lindarski župnik Josip Vanik. Jaka bura u ožujku 1910. prevrnula je vlak na uskotračnoj pruzi. Zbog bure, vlak su zadržali na stanici, a da se smanji mogućnost prevrtanja na vlak je bio prikopčan vagon pun kamenja, ali ni to nije spasilo vlak. U prevrtanju vlaka poginule su tri osobe, a bilo je 13 ranjenih. I Dante Alighieri u Božanstvenoj komediji spominje „ledene slavenske vjetrove“. U Plominu je 1978. udar bure dosegnuo brzinu od 188 km/h. Podatke sam pronašla u knjizi Milana Sijerkovića "Istarska meteorološka škrinjica".