U brončanom i željeznom dobu i na području Dvigrada je postojala prapovijesna gradina. Materijalni ostaci tih davnih stanovnika uglavnom su nestali s izgradnjom Dvigrada. Nešto ostataka keramike pronađeno je 1906. kada se gradila cesta Kanfanar – Mrgani te tijekom arheološkog iskopavanja Dvigrada, desetak metara od crkve Svete Sofije. Gradine su postojale i na brdu Marozula sjeverno od Mrgana, iznad Limskog kanala i postojala je gradina Sv. Martin. Ovo je područje tada bilo gušće naseljeno nego danas. Odvezete li se prema Vidulinima, južnije od crkve Svete Agate bila je gradina Kašteljir (na fotografiji).
Gradinu su štitila tri sloja bedema. Izgleda da naselje nije bilo naseljeno od antike do ranog srednjeg vijeka, a tada je na najvišem dijelu nekadašnje gradine sagrađena crkvica Svetog Jakova čije ruševine postoje i danas. Život cijelog ovog kraja, pa tako i gradine Kašteljir, omogućavao je obližnji izvor vode te još nekoliko manjih izvora u okolici. Pretpostavlja se da je kraj crkve Svetog Jakova u srednjem vijeku bio samostan. Ruševine samostana vidio je biskup Tommasini koji je i pretpostavio da je riječ o nekadašnjem samostanu. U njegovo doba crkva Svetog Jakova se još koristila. Oko crkve se održavao veliki sajam na dan sveca Svetog Jakova (25. srpnja). Njegujući tradiciju i danas se u Kanfanaru održava poznati sajam Jakovlja. Lokalitet Kašteljir nije temeljito istražen. Niz keramičkih ulomaka na ovom lokalitetu pronašao je Anton Meden iz Kanfanara.
Nema komentara:
Objavi komentar